Mstislav Hrabri (umro 1228)[1] bio je ruski vladar i vojskovođa iz 13. veka, u periodu raspada Kijevske Rusije.

Mstislav Hrabri
Mstislav Udaloj beži posle bitke na Kalki.
Lični podaci
Puno imeMstislav Mstislavič Udaloj
Datum smrti1228.
Porodica
Supružnikkći kana Kotena
DinastijaRjurikoviči
knez novgorodski i galički
Period1210-1228.

Život i dela uredi

Mstislav Mstislavič Udaloj (Hrabri) bio je knez toropecki od 1206. i knez novgorodski i galički od 1210. Najslavniji ruski vojskovođa svog vremena, borio se protiv najezde Polovaca, Mongola, nemačkih vitezova, Poljaka i Mađara.[1]

1215. dobio je veliku Lipicku bitku protiv svrgnutog kneza Novgoroda, Jaroslava i njegovog brata, velikog kneza Jurija od Vladimira. Nakon pobede svrgao je velikog kneza i postavio svog zeta Konstantina Rostovskog na njegovo mesto.[2] 1219. uspešno je odbranio Galič od udružene poljsko-mađarske invazije.[1] 1223. bio je organizator saveza ruskih vladara za borbu protiv Mongola, pri prvom mongolskom prodoru u ruske i kumanske zemlje. U bici na Kalki komandovao je ruskom konjicom u prethodnici: smelo, ali neoprezno napao je mongolsku glavninu, a zatim pobegao sa bojišta, što je doprinelo ruskom porazu.[3]

Porodica uredi

Poznato je da je bio zet kumanskog kana Kotena,[4] dok je njegova kći bila udata za velikog kneza Konstantina Vsevolodoviča od Vladimira.[2]

Ocena uredi

Po oceni Alekseja Jelačića, Mstislav hrabri bio je:

"»anarhista« svoje vrste, večiti borac protiv apsolutizma velikih kneževa vladimirskih, saveznik novgorodske republike".[5]

Reference uredi

  1. ^ a b v Gažević, Nikola (1974). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 649,tom 5. 
  2. ^ a b Fajfrić 2008, str. 83
  3. ^ Michel, Hoàng (1991). Džingis-kan. Stakić, Jelena (1940-....)., Tanasković, Darko (1948-....)., Prosveta])). Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. ISBN 978-86-7543-021-6. OCLC 819149966. 
  4. ^ „Novgorodskaя letopisь”. krotov.info. Pristupljeno 4. 5. 2018. 
  5. ^ „Istorija Rusije (A. Jelačić) 5 — Vikizvornik, slobodna biblioteka”. sr.wikisource.org (na jeziku: srpski). Pristupljeno 4. 5. 2018. 

Literatura uredi