Narodni muzej Leskovac

народни музеј који се налази у Лесковцу

Narodni muzej Leskovac se nalazi u Leskovcu i osnovan je 1948. godine. Narodni muzej Leskovac ima za cilj da prikuplja, obrađuje, čuva i izlaže muzejsku građu vezanu za prošlost leskovačkog kraja. Godine 2015. je proglašen za najbolji muzej na teritoriji Republike Srbije koje dodeljuje Muzejsko društvo Srbije.[1]

Narodni muzej Leskovac
Narodni muzej Leskovac
Osnivanje2. maj 1948.
LokacijaLeskovac
 Srbija
Vrstamuzej
AdresaUlica Stojana Ljubića br. 2

Istorija uredi

Na prikupljanju i čuvanju starina u Leskovcu radilo se i pre osnivanja Narodnog muzeja. Ove aktivnosti započeli su leskovački učitelji formiranjem prosvetnog muzeja u „Ča Mitinoj školi” početkom XX veka. Sa sličnim aktivnostima nastavilo se posle Prvog svetskog rata. Sistematskim sakupljanjem starina bavilo se Đačko istorijsko društvo „Vulović” iz Gimnazije u Leskovcu. Ovo društvo organizovalo je obilaske i vršilo je iskopavanja na istorijskim mestima kao što su Skobaljić grad, Hisar, Caričin grad. Za nekoliko godina društvo je oformilo zbirku rimskog i srednjovekovnog novca, arheološku i zbirku oružja koje su bile smeštene u „kabinetu đačkog istorijskog odseka”, u gimnazijskoj zgradi. Ove zbirke uništene su tokom Savezničkog bombardovanja Leskovca, 6. septembra 1944. godine, kada je zgrada Gimnazije srušena do temelja.

Inicijativa za osnivanje Muzeja u Leskovcu javila se posle Drugog svetskog rata. U tu svrhu formiran je Odbor za osnivanje Muzeja čiji su zadaci bili da prikuplja predmete i obezbedi zgradu za smeštaj Muzeja. Za predsednika odbora postavljen je Velimir Ivanović koji je i lično prikupljao predmete. Izuzetnom aktivnošću Odbora a naročito njegovog predsednika, posle nepune dve godine, 2. maja 1948. godine otvoren je Narodni muzej u Leskovcu.[2]

Muzej je bio smešten u adaptiranoj Kući Bore Dimitrijevića-Piksle sve do 10. maja 1974. godine, kada je otvorena nova zgrada, čijim su se puštanjem u rad stekli pravi uslovi za dalji razvoj muzejske delatnosti. Muzej je ustanova kompleksnog tipa koja u svom sastavu ima više odeljenja: za arheologiju, istoriju, umetnosti, etnologiju, konzervaciju. U sklopu muzejske zgrade nalaze se stalna postavka, galerija, sala za naučne skupove i stručna biblioteka sa preko 14.000 naslova. U sastav muzeja ulaze i izdvojeni objekti: Gradska kuća se nalazi u neposrednoj blizini Saborne crkve u Leskovcu, u ulici Josifa Kostića br. 42, Muzej tekstilne industrije smešten je u centru sela Strojkovca, deset kilometara južno od Leskovca, na putu za Vučje, Spomen-kuća Koste Stamenkovića, Arheološki lokalitet Caričin grad nalazi se na udaljenosti trideset kilometara zapadno od Leskovca, blizu Lebana.[3]

Stalna postavka Narodnog muzeja u Leskovcu, otvorena je 1974. godine, obuhvata period od praistorije do 1945. godine. Prva faza stalne postavke, otvorena 2015. godine, prikazuje život stanovnika u Leskovcu i okolini od neolita do kasnog turskog doba. Na prostoru od oko 250 kvadrata, u dva arhitektonska dela, predstavljeno je 8 000 godina ovdašnje istorije. U prvom delu piramidom je simbolično prikazano arheološko blago Xisara, brda iznad Leskovca, koje predstavlja najbogatije nalazište brnjičke kulturne grupe, iz 14. veka pre naše ere. Iz perioda rimske dominacije predstavljen je zlatni nakit sa lokaliteta Mala Kopašnica. Srednjovekovna istorija oslikava Dubočicu i vreme Nemanjića, vreme Despotovine i razvoj grada u vreme Turaka. Prostorom koji svedoči o srednjem veku dominira figura srpskog viteza Nikole Skobaljića — u prirodnoj veličini i u punoj opremi. Posebno mesto dobio je i Leskovački panađur, najveći i najpoznatiji vašar na Balkanu, na koji su dolazili dubrovački trgovci i trgovci iz čitavog regiona. U drugom delu predstavljen je arheološki lokalitet Caričin grad — mesto rođenja cara Justinijana Prvog. Deo postavke o Caričinom gradu, koji se nalazi na preliminarnoj Uneskovoj listi svetske kulturne baštine, čini materijal prikupljen u stogodišnjim istraživanjima.[4]

U 2020. Narodnom muzeju je dodeljen Sretenjski orden trećeg stepena.[5]

Zbirke muzeja uredi

U sastavu Narodnog muzeja u Leskovcu postoje arheološka, etnološka, istorijska i zbirka iz istorije umetnosti.

Arheološka zbirka uredi

Svoju prvu arheološku zbirku muzej u Leskovcu dobio je u godini njegovog osnivanja. Ova zbirka bila je poklon Sergija Dimitrijevića, dugogodišnjeg predanog istraživača prošlosti Leskovca i Srbije. Od tada, fondovi ove zbirke sve više su se bogatili na različite načine: poklonima, otkupom, slučajno nađenim predmetima, rekognisciranjem terena i arheološkim iskopavanjima. Arheološki materijal potiče sa lokaliteta iz opština Leskovac, Lebane, Bojnik i Medveđa. Preostale dve opštine Jablaničkog okruga, Vlasotince i Crna Trava, u nadležnosti su Zavičajnog muzeja u Vlasotincu.

U okviru odseka za arheologiju postoje sledeće zbirke: praistorijska, antička, srednjovekovna, zbirka Caričin grad, numizmatička, ranovizantijska i zbirka Hisar.[2]

Praistorijska zbirka uredi

U ovoj zbirci čuvaju se predmeti koji pokrivaju period od srednjeg neolita do dolaska Rimljana u I veku n.e. Ovi predmeti svedoče da je teritorija, koju muzej pokriva, u navedenom periodu imala kontinuitet u naseljenosti.

Zbirka sadrži preko hiljadu predmeta izrađenih od keramike, kamena, metala i kosti. Oni su pronađeni na različite načine i u različitim periodima: sistematskim rekognosciranjima leskovačkog kraja vođenim pod rukovodstvom M. Garašanina i J. Kovačevića, manjim iskopavanjima u Medveđi i Maloj Grabovnici, revizionim iskopavanjima na lokalitetu Gradac kod Zlokućana, rekognosciranjem arheoloških lokaliteta u opštinama regiona tokom 70-tih godina XX veka, arheološkim iskopavanjima u crkvi Sv. Jovana Preteče u Jašunji, Skobaljić Gradu, Vrapcu, na lokalitetu Kale u Grdelici i dr.[6]

Antička zbirka uredi

Ova zbirka sadrži arheološki materijal koji je otkriven arheološkim istraživanjima u Leskovačkoj kotlini, poklonom i otkupom. Najveći broj predmeta iz zbirke potiče sa zaštitnih arheoloških iskopavanja na lokalitetima u selu Mala Kopašnica. Iskopavanja su vršena tokom nekoliko perioda na više lokaliteta i njima je istražen veliki deo nekropola, istraženi su delovi rimskog naselja, rimski put i zanatski centar sa pećima za pečenje keramike. Rezultat istraživanja jeste veliki broj pronađenih predmeta od zlata, srebra, bronze, gvožđa, keramike i dr.

U Stalnoj postavci Muzeja izloženi su predmeti otkriveni tokom istraživanja 60-ih godina i nekoliko interesantnih predmeta sa novih iskopavanja.[7]

Srednjovekovna zbirka uredi

 
Izložbeni prostor nove stalne postavke - „Vremeplov leskovačkog kraja”, tematska celina „Srednji vek”

Srednjovekovna zbirka obuhvata period od IX do XV veka odnosno do turskog osvajanja ovih krajeva, 1454. godine. Ona sadrži 530 predmeta ( uglavnom keramika i nakit) koji su slučajno pronađeni, poklonjeni muzeju ili su otkriveni arheološkim iskopavanjima. Arheološka iskopavanja vršena su na više lokaliteta: crkva Sv. Jovana Preteče u Jašunji, Skobaljić Grad, crkva Sv. Petke u selu Gazdaru i Tapan u Pečenjevcu.[8]

Zbirka Caričin grad uredi

Osnovu ove zbirke čine raznovrsni predmeti od pečene zemlje, metala, stakla, kosti pronađeni tokom višedecenijskih istraživanja na arheološkom lokalitetu Caričin grad. U njoj se nalaze 1383 inventarisana predmeta pronađena u iskopavanjima na tom lokalitetu od 1947 do 1983. godine. Studijska zbirka Caričin grad sadrži 1967 predmeta. U „Stalnoj postavci“ izloženi su najinteresantniji predmeti zbirke koji prikazuju život u gradu.[9]

Zbirka Numizmatika I uredi

Sadrži novac iz antičkog i ranovizantijskog perioda. Najstariji primerci ove zbirke potiču iz IV veka p. n. e. i pripadaju Filipu II i Aleksandru Velikom, a najmlađi caru Irakliju odnosno prvim decenijama VII veka. U zbirci se čuvaju ostava republikanskih denara iz Leskovca, tri ostave rimskog novca iz Podrimca, Lipovice i Gradašnice i nekoliko manjih ostava i više pojedinačnih nalaza sa Caričinog Grada.[10]

Zbirka Hisar uredi

Zbirka sadrži arheološki materijal sa lokaliteta Hisar. Ovaj materijal izdvojen je u posebnu zbirku iz dva razloga. Prvi je što je lokalitet višeslojno nalazište (od praistorije do srednjeg veka) pa bi inventarisanjem u različitim zbirkama došlo do njegovog razdvajanja. Drugi razlog izdvajanja je taj što je, tokom sistematskih iskopavanja, u periodu 2002.-2008. otkriveno više od 5000 arheoloških predmeta. Najveći broj ovih predmeta je od keramike. [11]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Marinković, Dragan (19. 5. 2016). „Leskovački Muzej proglašen za najbolji u Srbiji”. Južne vesti. Pristupljeno 17. 10. 2016. 
  2. ^ a b Darovi muzeju 1948-2013. Leskovac: Narodni muzej Leskovac. 2013. 
  3. ^ „Narodni muzej Leskovac”. www.nocmuzeja.rs. Noć muzeja. Arhivirano iz originala 19. 10. 2016. g. Pristupljeno 17. 10. 2016. 
  4. ^ „Osam milenijuma kulturnog nasleđa Leskovca“ - Visoka poslovna škola strukovnih studija, 1 strana, Leskovac 2016
  5. ^ http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3852900/odlikovanje-dan-drzavnosti-sretenje-predsednik.html
  6. ^ „Praistorijska zbirka”. 
  7. ^ „Antička zbirka”. 
  8. ^ „Srednjovekovna zbirka”. Arhivirano iz originala 28. 12. 2017. g. Pristupljeno 17. 12. 2017. 
  9. ^ „Zbirka Caričin grad”. 
  10. ^ „Zbirka Numizmatika I”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2017. g. Pristupljeno 20. 12. 2017. 
  11. ^ „Zbirka Hisar”. 

Spoljašnje veze uredi