Narodno pozorište Sarajevo

позориште које се налази у Сарајеву

Narodno pozorište Sarajevo najstarija je i najveća pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini i jedna od najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi. Pozorište je otvorio srpski dramski pisac, književnik, novinar i diplomata Branislav Nušić, tadašnji načelnik Umetničkog odseka Ministarstva prosvete. Nušić će u periodu od 1925-1928. biti i upravnik Narodnog pozorišta. Prva sezona Narodnog pozorišta Sarajevo svečano je otvorena 22. oktobra 1921. godine. Svečanosti otvaranja bile su u znaku pozdravnog govora Branislava Nušića, dok je u naredna dva dana uz Nušićevu „Protekciju“ izveden i Molijereov „Uobraženi bolesnik“. Tri večeri za redom izvođeni su muzičko-dramski programi i tako je ozvaničen početak rada kuće.[1]

Ulaz u Narodno pozorište

Dana 9. novembra 1946. godine započela je svoju umetničku delatnost Sarajevska opera[2], svečanom premijerom opere „Prodana nevesta“ Bedžiha Smetane. Time je učinjen veliki napredak u razvijanju muzičke kulture u Bosni i Hercegovini.

Sarajevski balet[3] osnovan je iste, 1946. godine, ali je svoju prvu samostalnu predstavu „Žetva“ Borisa Papandopula izveo tek 25. maja 1950, što je ujedno bio i početak njegovog pravog profesionalnog postojanja na sceni Narodnog pozorišta.

Sa više od 1600 dramskih, operskih i baletskih umetnika, kao i drugih profesionalaca vezanih za pozorišnu umetnost, do 1996. godine (kada je obeleženo 75 godina rada Narodnog pozorišta Sarajevo) izvedeno je 1040 dramskih premijera, a realizovana su 264 projekta sarajevske Opere i Baleta.

Zgrada Narodnog pozorišta uredi

 
Narodno pozorište Sarajevo

Današnja zgrada Narodnog pozorišta prvobitno je bila „Društveni dom“ koji je 1897. godine sagradio češki arhitekta Karel Paržik, koji je dao veliki doprinos urbanizaciji i izgradnji Sarajeva za vreme austrougarske okupacije.

Reference uredi

  1. ^ [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. mart 2012) „Istorijat drame - Od Nušića do današnjih dana"
  2. ^ [2] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. mart 2012) „Istorija Opere"
  3. ^ [3] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. mart 2012) „Istorija Baleta"

Spoljašnje veze uredi