Најбоље године наших живота

Najbolje godine naših života (engl. The Best Years of Our Lives) je američki epski dramski film iz 1946. godine, režisera Vilijama Vajlera, u kome glavne uloge tumače Mirna Loj, Fredrik Marč, Dejna Endruz, Tereza Rajt, Virdžinija Mejo i Harold Rasel. Priča prati trojicu američkih vojnika koji pokušavaju da se prilagode društvenim promenama i civilnom životu nakon povratka kući iz Drugog svetskog rata. Oni dolaze iz različitih službi sa različitim činovima koji se veoma razlikuju od njihovog civilnog društvenog porekla.[3]

Najbolje godine naših života
Filmski poster
Izvorni naslovThe Best Years of Our Lives
RežijaVilijam Vajler
ScenarioScenario :
Robert E. Šervud
Priča:
Maknili Kantor
ProducentSamjuel Goldvin
Glavne ulogeMirna Loj
Fredrik Marč
Dejna Endruz
Tereza Rajt
Virdžinija Mejo
Harold Rasel
MuzikaHjugo Fridhofer
Producentska
kuća
RKO Radio Pictures
Godina1946.
Trajanje172 minuta[1]
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet2.100.000 dolara (procena)
Zarada23,7 miliona dolara[2]
IMDb veza

Film je ostvario kritički i komercijalni uspeh. Osvojio je sedam Oskara: za najbolji film, najboljeg reditelja, najboljeg glumca, najboljeg sporednog glumca, najbolju montažu, najbolji adaptirani scenario i najbolju originalnu muziku.[4] Pored toga, Harold Rasel je dobio i počasnog Oskara, što je bio jedini put u istoriji da su dve takve nagrade dodeljene za jednu ulogu.

Bio je film sa najvećom zaradom u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu od objavljivanja filma Prohujalo sa vihorom, i šesti je najposećeniji film svih vremena u Ujedinjenom Kraljevstvu, sa preko 20 miliona prodatih karata.[5]

Godine 1989, Kongresna biblioteka je odabrala Najbolje godine naših života kao jedan od prvih 25 filmova za čuvanje u Nacionalnom registru filmova Sjedinjenih Država zbog „kulturološkog, istorijskog ili estetskog značaja”.[6][7]

Radnja uredi

Po završetku Drugog svetskog rata, tri veterana − kapetan bombardera Fred Deri, podoficir mornarice Homer Pariš i narednik Al Stivenson − susreću se na letu za njihov rodni grad na srednjem zapadu, Bun Siti.

Pre rata, Fred je radio u dragstoru i živeo je sa roditeljima u siromašnijem delu grada. Nedugo pre odlaska u rat, Fred se oženio Mari nakon njihove burne romanse; ona je od tada je radila u noćnom klubu i uživala je u dodatnom prihodu koji joj je priuštila Fredova vojna plata, bez mnogo razmišljanja o svom mužu. Al je radio kao službenik u lokalnoj banci i živeo je u luksuznom stanu sa svojom ženom Mili i njihovom decom Pegi i Robom. Homer je bio vrhunski srednjoškolski sportista iz srednje klase, koji je živeo sa roditeljima i mlađom sestrom. Homer je takođe izlazio sa svojom komšinicom, Vilmom, sa kojom je planirao da se venča po povratku iz rata.

Svaki od njih se suočava sa izazovima da se ponovo integriše u civilni život. Homer je izgubio obe šake u ratu, ali, iako je ovladao tehnikom korišćenja svojih novih mehaničkih udova, ne veruje da će Vilma i dalje želeti da se uda za njega. Al, umoran od rata, vraća se u banku i dobija unapređenje, ali se bori sa alkoholizmom. Iako je visoko odlikovan, Fred noću pati od PTSP flešbekova; nije u mogućnosti da nađe bolji posao i vraća se u dragstor.

Fred i Pegi razvijaju privlačnost jedno prema drugom, što na kraju dovodi oženjenog Freda u sukob sa Alom. Iako vešt u rešavanju izazova svog invaliditeta, Homer je frustriran gubitkom nezavisnosti i prilagođavanjem odnosa sa Vilmom, koja lojalno ostaje uz njega. Al nastavlja da se bori sa ponovnim ulaskom u normalan život. Iako ga više rukovodstvo banke veoma poštuje zbog njegovih poslovnih sposobnosti u prošlosti, Al odobrava riskantni zajam jednom farmeru, takođe veteranu. Njegovo ponašanje pogoršava prekomerno opijanje.

Pojedinačne priče sva tri lika dolaze do izražaja. Kada Homer poseti Freda u dragstoru, jedan čovek kritikuje umešanost SAD u rat i kaže Homeru da njegove povrede nisu bile neophodne. Homer reaguje u besu, a Fred interveniše u Homerovo ime, udarajući čoveka, a zatim dobija otkaz. U međuvremenu, Fredova supruga, Mari, frustrirana njegovim nedostatkom finansijskog uspeha i kojoj nedostaje noćni život, kaže Fredu da će se razvesti. Ogorčen i ne videći budućnost u Bun Sitiju, posebno kada mu Al kaže da se kloni Pegi, Fred odlučuje da se spakuje i ode sledećim avionom. Dok čeka na aerodromu, Fred odlazi do „avionskog groblja”, gde se penje u jedan rashodovani Boing B-17 bombarder. Sedeći na sedištu bombardera, Fred ima još jedan flešbek. Iz stresnih sećanja ga budi jedan radnik, koji ga obaveštava da se avioni rastavljaju radi upotrebe u rastućoj industriji montažnih stambenih objekata. Fred ga pita da li im je potrebna radna snaga i dobija posao.

Al, Mili i Pegi prisustvuju Homerovom i Vilminom venčanju, gde je Fred kum. Sada razveden, Fred se ponovo sastaje sa Pegi nakon ceremonije. Fred izražava Pegi svoju ljubav, ali joj kaže da bi stvari mogle biti finansijski teške ako ona ostane s njim. Pegin osmeh jasno daje do znanja da će ostati privržena Fredu.

Uloge uredi

 
Stoje (s leva na desno): Fredrik Marč, Mirna Loj, Dejna Endruz, Tereza Rajt; za klavirom sedi: Hogi Karmajkl
Glumac Uloga
Mirna Loj Mili Stivenson
Fredrik Marč Al Stivenson
Dejna Endruz Fred Deri
Tereza Rajt Pegi Stivenson
Virdžinija Mejo Mari Deri
Kati O’Donel Vilma Kameron
Hogi Karmajkl Buč Engl
Harold Rasel Homer Pariš
Gladis Džordž Hortens Deri
Roman Bonen Pat Deri
Rej Kolins gospodin Milton
Mina Gombel gospođa Pariš
Volter Boldvin gospodin Pariš

Reference uredi

  1. ^ „The Best Years of Our Lives“, boxofficemojo.com. Pristupljeno 1. juna 2014.
  2. ^ " 'Best Years of Our Lives' (1946)." Box Office Mojo. Retrieved: February 4, 2010.
  3. ^ „The Best Years of Our Lives (1946)“, reelclassics.com. Pristupljeno 1. juna 2014.
  4. ^ "The 19th Academy Awards (1947) Nominees and Winners." oscars.org. Retrieved: November 20, 2011.
  5. ^ „The Ultimate Chart: 1–100”. British Film Institute. 28. 11. 2004. Arhivirano iz originala 3. 8. 2012. g. Pristupljeno 11. 6. 2019. 
  6. ^ „ENTERTAINMENT: Film Registry Picks First 25 Movies”. Los Angeles Times. Washington, D.C. 19. 9. 1989. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  7. ^ „Complete National Film Registry Listing”. Library of Congress. Pristupljeno 2020-05-19. 

Spoljašnje veze uredi