Neda Arnerić
Neda Arnerić (Knjaževac, 15. jul 1953 — Beograd, 10. januar 2020) bila je srpska filmska, televizijska i pozorišna glumica, diplomirana istoričarka umetnosti i bivša političarka.[1][2][3]
Neda Arnerić | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||
Puno ime | Neda Arnerić | ||||||
Datum rođenja | 15. jul 1953. | ||||||
Mesto rođenja | Knjaževac, NR Srbija, FNR Jugoslavija | ||||||
Datum smrti | 10. januar 2020.66 god.) ( | ||||||
Mesto smrti | Beograd, Srbija | ||||||
Rad | |||||||
Aktivni period | 1966—2020 | ||||||
Bitna uloga | Višnja na Tašmajdanu — Višnja Ispravi se, Delfina — Delfina Čakar Ko to tamo peva — mlada Haloa — praznik kurvi — Majra Naša mala klinika — Sanja Popić Policajac sa Petlovog brda (film) —Natalija ,Boškova bivša žena | ||||||
Veza do IMDb-a | |||||||
|
Njen prvi film, San iz 1966, napravio je od Nede prvu dečju filmsku zvezdu Jugoslavije, dok joj je godinama kasnije uloga mlade u kultnom Ko to tamo peva obezbedila status seks—simbola. U karijeri dugoj pola veka, Arnerićeva je ostvarila upamćene uloge u filmovima Jutro, Podne, Višnja na Tašmajdanu, Ukleti smo, Irina, Ispravi se Delfina, Užička republika, Valter brani Sarajevo, Varljivo leto ’68, Tajvanska kanasta, Večernja zvona, S.O.S - spasite naše duše, Promeni me, Za kralja i otadžbinu i drugima. Igrala je i u mnogobrojnim italijanskim filmovima. Nakon velike popularnosti šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga veka, glumica je i devedesetih doživela veliku slavu — zahvaljujući blokbasteru Tri karte za Holivud i televizijskoj seriji Policajac sa Petlovog brda.
Dobitnica Nagrade Pavle Vuisić za životno delo, koja se dodeljuje glumcu „kao priznanje za izuzetan doprinos umetnosti glume na domaćem filmu“. Takođe, dobitnica je dve Arene na Filmskom festivalu u Puli — Zlatne za film Haloa — praznik kurvi i srebrne za ulogu u drami Ispravi se, Delfina, za koju je dobila i Nagradu Carica Teodora.
Karijera uredi
Već od rane mladosti pokazivala je interes za scensku umetnost. Učila je balet u Dečjoj baletskoj grupi Danice Šetine (1961—1964) i bila član Dečje dramske grupe Radio Beograda (1963—1966). Kao trinaestogodišnja devojčica (1966), snimila je svoj prvi film San, scenariste i reditelja Puriše Đorđevića i postala prva dečja filmska zvezda u bivšoj Jugoslaviji. Završila je Devetu gimnaziju u Beogradu, a već 1968. je upisala Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu klasi prof. Milenka Maričića.
U periodu od 1969. do 1974. živela je i radila u inostranstvu i u Jugoslaviji, kada je snimila čak 15 filmova. Od 1974. živi u Beogradu, a radi u Srbiji i bivšim jugoslovenskim republikama. Za ulogu Delfine, u filmu Ispravi se, Delfina, reditelja Aleksandra Đurčinova, 1977. godine dobila je „Srebrnu arenu“ na Filmskom festivalu u Puli, kao i nagradu Nagrada „Carica Teodora“ na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu. Godine 1980. diplomirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 1985. do 1999. vodila je sopstvenu galeriju Atrijum u Beogradu. Dobitnica je „Zlatne arene“ na Filmskom festivalu u Puli (1988) za ulogu u filmu Haloa - Praznik kurvi, reditelja Lordana Zafranovića.
U pozorištu se prvi put pojavljuje sa 15 godina u dečijoj predstavi Crveno i plavo u dugi (Pozorište „Boško Buha", režija Arsenije Jovanović). Zatim slede gostovanja u mnogim pozorištima po Srbiji, ali najzapaženije uloge Neda je ostvarila u predstavama Profesionalac (izvedena 416 puta u Zvezdara teatru) i Igra parova (izvedena 200 puta u Beogradskom dramskom pozorištu). Svoju monodramu Jovana od metroa sa uspehom je igrala u Ateljeu 212.
Član Demokratske stranke postala je 1996. godine. Od 1998. predaje Javni nastup u Centru modernih veština u Beogradu. Bila je narodna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije (2000—2004). Godine 2005. postala je umetnička direktorka Niš Art fondacije u Nišu.
Za svoja ostvarenja na filmu, dobila je 2009. Plaketu Jugoslovenske kinoteke, a 2010. Nagradu „Pavle Vuisić“, koja se dodeljuje glumcu za životno delo.[4] Ovako je odlučio žiri koji čine prethodni dobitnici ovog prestižnog glumačkog priznanja, u sastavu: Mira Stupica, Mira Banjac i Bogdan Diklić.
Bila je udata za reditelja Dejana Karaklajića, glumca Radeta Markovića i lekara Milorada Mešterovića.[5]
U karijeri dugoj 53 godine, snimila je više od 110 filmova i odigrala preko 40 uloga u pozorištu.
O njoj je Anita Panić napisala monografiju „Neda Arnerić: Čarobna melanholija”.[6]
Filmografija uredi
Pozorište (izbor): uredi
- „Veliko i malo", Boto Štraus (Atelje 212)
- „Mravlji metež", Aleksandar Popović (Atelje 212)
- „Pod Prešernovom bistom", Alenka Goljevšček (Atelje 212)
- „Prosjačka opera", Vaclav Havel (Atelje 212)
- „Žabar", Rajner Verner Fasbinder (Atelje 212, Bitef teatar)
- „Vreme čuda", Borislav Pekić Atelje 212)
- „Jovana od metroa", Vidosav Stevanović (Atelje 212)
- „Profesionalac", Dušan Kovačević (Zvezdara teatar)
- „Maratonke trče počasni krug", Dušan Kovačević (Zvezdara teatar)
- „Dečko koji obećava", Nebojša Pajkić (Pozorište Boško Buha)
- „Crveno i plavo u dugi", kineska bajka (Pozorište Boško Buha)
- „Gvozdeni život", Rona Manro (Beogradsko dramsko pozorište)
- „Igra parova", Matjaž Župačič (Beogradsko dramsko pozorište)
- „Odvažne devojke", Rona Manro (Beogradsko dramsko pozorište)
- „Ubistvo sestre Džordž", Markus Frenk (Beogradsko dramsko pozorište)
- „Mobilni", Sergi Berbel (Beogradsko dramsko pozorište)
- „Prevara", Harold Pinter (Bitef teatar)
- „Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo", Milan Nikolić (Teatar carte blanche)
- „Živjet ćemo bolje", Senka Bulić (Zagrebačko kazalište mladih)
- „Mušica", Anđelo Beolko Rucante (Pozorište dvorište)
- „Bogojavljenska noć", Viljem Šekspir (Pozorište dvorište)
- „Porša Koklan", Marina Kar (Malo pozorište „Duško Radović")
- „Aleksa u zemlji čuda", Branislav Milićević (Pozorištance Puž)
Reference uredi
- ^ „Preminula Neda Arnerić”. Telegraf. 10. 1. 2020. Pristupljeno 10. 1. 2020.
- ^ „Preminula Neda Arnerić”. Radio-televizija Srbije. 10. 1. 2020. Pristupljeno 10. 1. 2020.
- ^ „Preminula glumica Neda Arnerić”. Večernje novosti. Novinska agencija Beta. 10. 1. 2020. Arhivirano iz originala 10. 01. 2020. g. Pristupljeno 10. 1. 2020.
- ^ Nagrada „Pavle Vuisić“ glumici Nedi Arnerić („Politika“, 19. avgust 2010)
- ^ Neda Arnerić bila je u braku sa 32 godine starijim muškarcem („Blic”, 28. april 2017)
- ^ „Monografija o Nedi Arnerić je filmsko-literarna poslastica”. Politika. 7. 3. 2022. Pristupljeno 22. 3. 2022.
Spoljašnje veze uredi
- Neda Arnerić na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Neda Arnerić na sajtu PORT.rs
- "Višnja u Puli"
- Kada me neko takne, povučem se u svoju ljušturu („Politika”, 8. novembar 2019)
- Životna priča dive jugoslovenske kinematografije Nede Arnerić (B92, 10. januar 2020)
- „Jedinstvena i zauvek mlada kao Višnja sa Tašmajdana”. Radio-televizija Srbije. 11. 1. 2020. Pristupljeno 11. 1. 2020.
- Od sna do jave, i natrag („Politika”, 14. jul 2021)