Nikola Mirković
Nikola Mirković (Brčko, 12. oktobar 1903 — Paderborn, 4. jun 1951) bio je srpski književni kritičar, slavista, esejista i prevodilac.[1][2] Autor prve publikacije o Jovanu Dučiću (doktorska disertacija, Beč, 1926)[1] i prve kritičke monografije o Ivi Andriću (Beograd, 1938). Saradnik više uglednih domaćih i stranih književnih časopisa, između ostalih Srpskog književnog glasnika.
Nikola Mirković | |
---|---|
Datum rođenja | 12. oktobar 1903. |
Mesto rođenja | Brčko, Austrougarska |
Datum smrti | 4. jun 1951.47 god.) ( |
Mesto smrti | Paderborn, Zapadna Nemačka |
Biografija uredi
Osnovnu školu je završio u Brčkom, gimnaziju u Beču. U Beču je studirao slovensku filozofiju i doktorirao sa tezom o Jovanu Dučiću 1929. godine.[1]
Bio je član Književnog odbora Srpskog književnog glasnika (1935—1939).[1]
Prevodio je naše pesnike na nemački jezik. Pored toga prevodio je i sa bugarskog, pišući o savremenoj bugarskoj lirici.[1]
O njemu je Boža Stojanović 2023. godine objavio knjigu „Nikola Mirković: Zaustavljeni uspon”.[3]
Bibliografija uredi
Monografije uredi
- Jovan Dučić, doktorska disertacija, Beč 1926.
- Zora u duši, zbirka pesama, izd: B. Cvijanović, Beograd 1927.
- Zmaj, (jezik: nemački/srpski), Beograd 19??.
- Bugarsko-srpskohrvatski diferencijalni rečnik, izd: Jugoslovensko-bugarska liga, Beograd 1937.
- Bugarska gramatika, izd: Jugoslovensko-bugarska liga, Beograd 1937.
- Ivo Andrić, studija, izd: B. Cvijanović, Beograd 1938.
- Ljuben Karavelov: o stogodišnjici njegovog rođenja, Beograd 1938.
Prevodi i predgovori uredi
- Ludvig Ren, Rat (zajednički prevod sa G. Krklecom), Nolit, Beograd 1931.
- Gerhart Hauptman, Novele - knjiga prva (prevod + predgovor), Narodna prosveta, Beograd 19??
- Gerhart Hauptman, Čuvar pruge Til; Jeretik iz Soane (prevod), Beograd 19??
- Ivan Vazov, Pod Igom (prevod), Narodno delo, Beograd 19??
- Pol Gerštner, Analiza bilansa (prevod), Štamparija Gregorić, Beograd 1933.
- Hajnrih Man, Mali grad (prevod), Beograd 19??
- Knut Hamsun, Plodovi zemlje (prevod), Beograd 19??
- Ernst Otvalt, Jer oni znaju šta čine: roman o nemačkom pravosuđu (prevod), Nolit, Beograd 1933.
- Anica Savić-Rebac, Pesma u noći / Lied in der Nacht (prevod na nemački), Zagreb (?), 1930.
Reference uredi
- ^ a b v g d Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 511.
- ^ Mirković, Nikola. Izabrane studije i kritike. Beograd : Srpska književna zadruga, 2009. str. VII—XLII. ISBN 978-86-379-1084-8.
- ^ Vulićević, Marina. „Biografija Nikole Mirkovića”. Politika Online. Pristupljeno 2023-09-11.