Niko Miljanić (18921957), doktor medicine, profesor hirurgije i anatomije Medicinskog fakulteta i prvi predsednik CASNO-a.

Niko Miljanić
Niko Miljanić
Lični podaci
Datum rođenja1892.
Mesto rođenjaCetinje, Knjaževina Crna Gora
Datum smrti20. oktobar 1957.(1957-10-20) (64/65 god.)
Mesto smrtiMeksiko Siti, Meksiko

Biografija uredi

Rođen je 1892. godine na Cetinju. Potiče iz ugledne lekarske porodice iz Banjana, otac mu je bio Petar Miljanić.

Završio je Medicinski fakultet u Parizu i kao dobrovoljac učestvovao je u Prvom svetskom ratu. Bio je jedan od osnivača Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i njegov profesor od 1921. godine.

Bio je jedan od osnivača Društva "Sveti Vasilije Ostroški" 1934. godine u Beogradu, koje je iste godine otvorilo istoimenu bolnicu.

Učesnik je Narodnooslobodilačke borbe od 1942. godine. Bio je član Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), predsednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke (ZAVNOCGB), od 15. novembra 1943. do 14. jula 1944. godine i predsednik Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja (CASNO), od 14. jula 1944. do 21. novembra 1946. godine.

Posle Drugog svetskog rata ponovo se posvetio medicini i radu na Medicnskom fakultetu u Beogradu. Objavio je veći broj naučnih radova. Bio je član Francuske hirurške akademije. Odlikovan je Legijom časti i Ordenom narodnog oslobođenja.

Bio je oženjen Radmilom, ćerkom Andre Nikolića i Mile rođ. Dimić.[1] Imao je sinove Duška, Miloša i Petra i posinka Svetozara Gligorića.[2]

Umro je 20. oktobra 1957. godine u Meksiku, gde je prisustvovao Internacionalnom kongresu hirurga.

Anatomski institut Medicinskog fakulteta u Beogradu i bolnica u Nikšiću nose njegovo ime.

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi