Nils Henrik Abel (norv. Niels Abel; Nedstrand, 5. avgust 1802Froland, 6. april 1829) je bio norveški matematičar.[1] Dao je značajne radove u teoriji realnih i komleksnih funkcija, posebno u opštoj teoriji integrala algebarskih funkcija i teoriji stepenih redova, razvio teoriju eliptičnih funkcija i teoriju rešavanja algebarskih jednačina višeg stepena. Nezavisno od drugih postavio osnove teorije integralnih jednačina. Iscrpljen siromaštvom umro od tuberkuloze. Abelov red je divergentni red Σ(1/n 1n n). Abelova grupa je komutativna grupa. Njegova sabrana dela prvi put su izdata 1839. godine.

Nils Henrik Abel
Lični podaci
Datum rođenja(1802-08-05)5. avgust 1802.
Mesto rođenjaNedstrand, Norveška
Datum smrti6. april 1829.(1829-04-06) (26 god.)
Mesto smrtiFroland, Norveška
ObrazovanjeUniverzitet u Oslu

Potpispotpis_alt}}}

Njegov najpoznatiji rezultat je prvi kompletan dokaz koji pokazuje nemogućnost rešavanja opšte jednačine petog stepena.[2] Ovo pitanje je bilo jedan od najznačajnijih otvorenih problema toga vremena, i nije bio rešiv tokom 250 godina. Abel je takođe bio inovator u oblasti eliptičkih funkcija. Otkrio je funkciju koja je po njemu nazvana Abelova funkcija. Uprkos dostignućima, Abel nije bio priznat tokom života; on je do svih svojih otkrića došao živeći u velikom siromaštvu i umro je sa 26 godina.

Najveći broj svojih radova je napisao tokom šest ili sedam godina svog radnog veka.[3] Što se tiče Abela, francuski matematičar Šarl Ermit je rekao: „Abel je ostavio matematičarima toliko materijala da bi mogli da rade na tome u narednih pet stotina godina.“[3][4] Drugi francuski matematičar, Adrijen-Mari Ležandr, rekao je: "Kakav um ima taj mladi norvežanin!" [5]

Abelova nagrada iz matematike, prvobitno predložena 1899. godine, je dopuna Nobelove nagrade i dobila je ime u njegovu čast.

Život uredi

Mladost uredi

Roditelji Nilsa Henrika Abela, 1809

Nils Abel je rođen u Nedstrandu, u Norveškoj, kao drugo dete pastora Seren Georg Abela[6][7][8] i Ane Mari Simonsen. Kada je Nils Abel rođen, porodica je živela u parohiji na Finoj. Vrlo je verovatno da je Nils Henrik rođen u susednoj parohiji, dok su njegovi roditelji boravili kod sudskog izvršitelja (zbog nemogućnosti plaćanja dugova) u Nedstrandu tokom jula i avgusta u godini Nilsovog rođenja.[9][note 1]

Otac Nilsa Abela, Seren Georg Abel je imao diplomu iz teologije i filozofije i služio je kao sveštenik u Finoju. Serenov otac, Nilsov deda Hans Matias Abel je takođe bio sveštenik, u Gjerstadu kod Risora. Seren je proveo detinjstvo u Gjerstadu, a takođe je služio i kao kapelan. Posle očeve smrti 1804. godine, Seren je imenovan za sveštenika u Gjerstadu i porodica se preselila tamo. Porodica Abel je poreklom iz Šlezviga, a naselili su se u Norveškoj u 17. veku.

 
Razglednica Jerštatske crkve i rektorata 1890–95. Glavna zgrada župnog dvora bila je ista kao kada je Abel živeo ovde.

An Mari Simonsen je bila iz Risera; njen otac, Nils Henrik Sakild Simonsen, bio je trgovac i trgovački brodovlasnik, i smatra se da je najbogatija osoba u Riseru. An Mari je odrasla sa dve maćehe, u relativno luksuznom okruženju. U parohiji Jerstad, ona je uživala u priređivanju balova i društvenih okupljanja. Mnogo toga ukazuje na to da je rano postala alkoholičarka i da se malo zanimala za vaspitanje dece. Nilsu Henriku i njegovoj braći otac je pružio obrazovanje, sa ručno pisanim knjigama za čitanje. Tablica sabiranja u knjizi matematike glasi: 1+0=0.[9]

Katedralna škola i Kraljevski Frederikov univerzitet uredi

Sa norveškom nezavisnošću i prvim izborima održanim u Norveškoj, 1814. godine, Seren Abel je izabran za predstavnika Stortinga. Sastanci Stortinga održavani su do 1866. u glavnoj sali Katedralne škole u Kristijaniji (danas poznatoj kao Oslo). Gotovo sigurno, tako je došao u kontakt sa školom i odlučio je da naredne godine u nju krene njegov najstariji sin Hans Matijas. Međutim, kada se približilo vreme njegovog odlaska, Hans je bio toliko tužan i depresivan zbog toga što je morao da napusti kuću da se otac nije usudio da ga pošalje. Odlučio je da umesto toga pošalje Nilsa.[9]

Godine 1815. Nils Abel je sa 13 godina ušao u Katedralnu školu. Godinu kasnije mu se pridružio njegov stariji brat Hans. Delili su sobe i zajedno su imali časove. Hans je dobio bolje ocene od Nilsa; međutim, novi nastavnik matematike, Bernt Majkl Holmbu,[12][13] je postavljen 1818. On je učenicima dao matematičke zadatke koje je trebalo da rade kod kuće. Uvideo je talenat Nilsa Henrika u matematici i podstakao ga da izučava predmet na naprednom nivou. Čak je Nilsu davao privatne časove posle škole.

Godine 1818, Seren Abel je imao javnu teološku raspravu sa teologom Stenerom Johanesom Stenersenom u vezi sa njegovim katekizmom iz 1806. Argument je bio dobro pokriven u štampi. Seren je dobio nadimak „Abel Treating“ (norveški: „Abel Spandabel“). Rečeno je da je Nilsova reakcija na svađu bila „preterana veselost”. Istovremeno, Seren se skoro suočio sa opozivom nakon što je uvredio Karstena Ankera, domaćina Norveške ustavotvorne skupštine; i u septembru 1818. vratio se u Jerštad sa svojom političkom karijerom u ruševinama. Počeo je mnogo da pije i umro je tek dve godine kasnije, 1820. godine, sa 48 godina.

Bernt Majkl Holmbu je podržao Nilsa Henrika Abela sa stipendijom da ostane u školi i prikupio novac od svojih prijatelja kako bi mu omogućio da studira na Kraljevskom Frederikovom univerzitetu.

Kada je Abel ušao na univerzitet 1821. godine, već je bio najobrazovaniji matematičar u Norveškoj. Holmbu nije imao čemu više da ga nauči, a Abel je proučio svu najnoviju matematičku literaturu u univerzitetskoj biblioteci. Tokom tog vremena, Abel je počeo da radi na kvintičkoj jednačini u radikalima. Matematičari su tražili rešenje za taj ovaj problem više od 250 godina. Godine 1821, Abel je smatrao da je pronašao rešenje. Dva profesora matematike u Kristijaniji, Seren Rasmusen i Kristofer Hanstin, nisu pronašli greške u Abelovim formulama i poslali su rad vodećem matematičaru u nordijskim zemljama, Karlu Ferdinandu Degenu u Kopenhagenu. Ni on nije pronašao greške, ali je i dalje sumnjao da je rešenje, za kojim su tako dugo tražili toliki vrhunski matematičari, zaista mogao da pronađe nepoznati učenik u dalekoj Kristijaniji. Degen je, međutim, primetio Abelov neobično oštar um i verovao da tako talentovan mladić ne treba da troši svoje sposobnosti na tako „sterilni objekat“ kao što je jednačina petog stepena, već radije na eliptičke funkcije i transcendenciju; jer će tada, pisao je Degen, „otkriti Magelanske magistrale do velikih delova ogromnog analitičkog okeana“.[9] Degen je zamolio Abela da pruži numerički primer svog metoda. Pokušavajući da pruži primer, Abel je pronašao grešku u svom radu.[14] Ovo je dovelo do otkrića 1823. da je rešenje jednačine petog ili višeg stepena nemoguće.[15]

Abel je diplomirao 1822. Njegov učinak bio je izuzetno visok u matematici i prosečan u drugim oblastima.

Karijera uredi

 
Iz beležnice Nilsa Henrika Abela

Nakon što je diplomirao, profesori sa univerziteta su finansijski podržavali Abela, a profesor Kristofer Hanstin mu je dozvolio da živi u sobi u potkrovlju svoje kuće. Abel će kasnije gledati na gospođu Hanstin kao na svoju drugu majku. Dok je živeo ovde, Abel je pomogao svom mlađem bratu da prođe kroz prijemni ispit za univerzitet. Takođe je pomogao svojoj sestri Elizabeti da nađe posao u gradu.

Početkom 1823, Nils Abel je objavio svoj prvi članak u „Magazin for Naturvidenskaberne”, prvom norveškom naučnom časopisu, čiji je saosnivač bio profesor Hanstin. Abel je objavio nekoliko članaka, ali je časopis ubrzo shvatio da to nije materijal za običnog čitaoca. Godine 1823, Abel je napisao i rad na francuskom. Bio je to „opšti prikaz mogućnosti da se integrišu sve diferencijalne formule“ (norveški: en alminnelig Fremstilling af Muligheten at integrere alle mulige Differential-Formler). Konkurisao se za sredstva na univerzitetu da ga objavi. Međutim, delo je izgubljeno tokom recenziranja, a nakon toga nikada nije pronađeno.[9]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Niels Henrik was born premature and, according to oral tradition, a newly born child had to be washed in red wine and wrapped in cotton cloth in order to survive. Niels Henrik's father baptised him, and wrote in the parish register: "6 September 1802 baptized in Finnøy church the pastor Søren G. Abel and Ane Marie Simonsen's child, Niels Henrik, born 5 August" – (Norwegian: September 6te 1802 døbt i Findøe Kirke Sognepræsten Søren G. Abel og Ane Marie Simonsens Barn Niels Henrik, fød den 5te August.")[10]
    Morten Kiærulf was appointed pastor for Nedstrand in 1829. He wrote in a letter in 1880 to professor Bjerknes in Valle, that he was told by locals that one of Abel's sons was born at former bailiff Marstrand's house in Nedstrand.[11]

Reference uredi

  1. ^ Ore, Øystein (2018-04-18). „Niels Henrik Abel”. Store Norske Leksikon (na jeziku: norveški). 
  2. ^ „Niels Henrik Abel”. www.matematikk.org (na jeziku: norveški). Pristupljeno 2018-05-05. 
  3. ^ a b „Charles Hermite Quotes - 2 Science Quotes - Dictionary of Science Quotations and Scientist Quotes”. Pristupljeno 12. 9. 2015. 
  4. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 08. 08. 2013. g. Pristupljeno 01. 04. 2017. 
  5. ^ „Niels Abel”. Arhivirano iz originala 09. 05. 2015. g. Pristupljeno 12. 09. 2015. 
  6. ^ „Søren Georg Abel b. 03 Jan 1772 Mo prestegård, Telemark d. 04 May 1820: Erik Berntsens slektssider”. vestraat.net. Pristupljeno 2017-09-15. 
  7. ^ Genealogy (vestraat.net)
  8. ^ Hans Prydz Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. март 2012) – Norwegian Social Science Data Services (NSD)
  9. ^ а б в г д Stubhaug, Arild: Niels Henrik Abel – utdypning (NBL-artikkel) – Store norske leksion
  10. ^ Skadberg, Gunnar A.: Ætt og heim 2004, chapter 5, Sogneprest Søren Georg Abel – Matematikerens far. ISBN 82-90087-65-9.
  11. ^ Myhre, Sigmar: Ætt og heim 2009, chapter 6, Niels Henrik Abel – fødestaden. ISBN 978-82-90087-72-7.
  12. ^ Birkeland, Bent. „Matematikklærerne ved Universitetet i Oslo” (na jeziku: Norwegian). University of Oslo. Arhivirano iz originala 12. 4. 2008. g. Pristupljeno 13. 10. 2010. 
  13. ^ „Holmboe, Bernt Michael”. Store norske leksikon (na jeziku: Norwegian). Kunnskapsforlaget. 2007. Pristupljeno 9. 11. 2008. 
  14. ^ Abel biography Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. maj 2017). Groups.dcs.st-and.ac.uk. Retrieved on 2011-07-12.
  15. ^ Bruno, Leonard (1999). Math & Mathematics: The History of Math Discoveries Around the World (Volume 1: A-H). 27500 Drake Road, Farmington Hills, MI 48311-3535: U•X•L. str. 3. ISBN 0-7876-3812-9. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi