Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost je nagrada koja se dodeljuje od 1901. godine osobi (književniku ili književnici) koja je, po rečima Alfreda Nobela, „na polju književnosti proizvela najistaknutije delo u idealističkom pravcu”.[a][1][2] Nagradu dodeljuje Švedska akademija.[3] Nagrada podrazumeva zlatnu medalju, diplomu i novčani iznos od 10 miliona švedskih kruna.[b][4][5]

Nobelova nagrada za književnost
Zlatna medalja koja se, između ostalog, dodeljuje kao nagrada
Dodeljuje se zaznačajan doprinos u književnosti
DodeljujeŠvedska akademija
LokacijaStokholm,
 Švedska
ZemljaŠvedska
PredstavljaŠvedska akademija
Prvo dodeljivanje
1901. god.; pre 123 godine (1901)
Veb-sajtwww.nobelprize.org/prizes/literature/
Pored zlatne medalje i novčane nagrade dobitnici dobijaju i bogato ukrašenu diplomu
Zgrada berze u Stokholmu, u kojoj se danas nalazi Švedska akademija

Istorija uredi

Alfred Nobel je imao široka kulturna interesovanja. Za književnost se zainteresovao još u ranoj mladosti. Njegovu biblioteku činio je bogat i širok izbor literature na različitim jezicima. Poslednjih godina svog života okušao se kao pisac i počeo da piše beletristiku. Književnost je bila četvrta Nobelova nagrada koja se spominje u njegovom testamentu.[6]

Nobelova nagrada za književnost dodeljuje se prema poslednjoj volji Alfreda Nobela, koju je napisao u svom testamentu, 27. novembra 1895. u Parizu. U testamentu je takođe za dodelu ove nagrade zadužio Švedsku akademiju.[1] Prvi put je dodeljena 1901. godine, kada je novoustanovljenim priznanjem ovenčan francuski književnik Sili Pridom.[4]

Četiri puta je nagrada podeljena je između dvoje književnika:[v]

Nobelova nagrada za književnost nije dodeljena u sedam navrata, uglavnom tokom Prvog i Drugog svetskog rata: 1914, 1918, 1935, 1940, 1941, 1942. i 1943. godine. Prema statutu Nobelove fondacije, ukoliko se nagrada jedne godine ne dodeli „novčana nagrada će biti rezervisana do sledeće godine. Ako čak ni tada nagrada ne može biti dodeljena, iznos će se dodati ograničenim sredstvima Fondacije”.[7]

Zanimljivosti uredi

Do 2023. godine nagradu je dobilo 118 književnika, od čega su 102 laureata bili muškarci i samo 17 žena. Prva žena koja je dobila ovu nagradu je švedska književnica Selma Lagerlef 1909.[4]

U čitavoj istoriji nagrade samo dvojica dobitnika odbila je ovo priznanje.

Kako Nobelov komitet ne priznaje odbijanja nagrade, Pasternak i Sartr se ipak nalaze na listi dobitnika Nobelove nagrade za književnost.[9]

Dobitnici uredi

Napomene uredi

  1. ^ Navod iz originalnog teksta Nobelovog testamenta: „one part to the person who, in the field of literature, produced the most outstanding work in an idealistic direction”.
  2. ^ 10 miliona švedskih kruna je nešto više od milion američkih dolara.[4]
  3. ^ Deljenje nagrade je češći fenomen u okviru ostalih kategorija Nobelove nagrade.

Izvori uredi

  1. ^ a b „Full text of Alfred Nobel’s will”. nobelprize.org. 
  2. ^ John Sutherland (13. 10. 2007). „Ink and Spit”. Guardian Unlimited Books. The Guardian. 
  3. ^ „Swedish Academy”. britannica.com. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  4. ^ a b v g „Nobelova nagrada za književnost 2023. otišla u ruke norveškom piscu Junu Foseu”. Danas. 5. 10. 2023. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  5. ^ „Nobel Prize amount is raised by SEK 1 million”. Nobelprize.org. 
  6. ^ „The Nobel Prize in Literature”. nobelprize.org. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  7. ^ „Facts on the Nobel Prize in Literature”. nobelprize.org. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  8. ^ „Erik Axel Karlfeldt”. britannica.com. Pristupljeno 7. 10. 2023. 
  9. ^ „Nobelova nagrada za književnost norveškom piscu Junu Foseu”. BBC. 5. 10. 2023. Pristupljeno 7. 10. 2023. 

Spoljašnje veze uredi