Novica Rakočević

Novica Rakočević (Trebaljevo, 15. januar 1927Podgorica, 16. jun 1998) bio je srpski istoričar iz Crne Gore. Bavio se proučavanjem novije istorije srpskog naroda, sa posebnim težištem na proučavanju novovjekovne i savremene istorije Crne Gore u razdoblju od 18. do 20. vijeka. Bio je jedan od najvećih stručnjaka za političku istoriju Knjaževine Crne Gore (1852–1910) i Kraljevine Crne Gore (1910–1918), kao i jedan od najboljih poznavalaca lika i djela crnogorskog knjaza i kralja Nikole Petrovića-Njegoša (1860–1918).[1]

Novica Rakočević
Lični podaci
Datum rođenja(1927-01-15)15. januar 1927.
Mesto rođenjaTrebaljevo, Kraljevina SHS
Datum smrti16. jun 1998.(1998-06-16) (71 god.)
Mesto smrtiPodgorica, Crna Gora, SR Jugoslavija
Naučni rad
Poljeistorija
InstitucijaIstorijski institut u Podgorici

Biografija uredi

Rođen je u selu Trebaljevu kod Kolašina, u srpskoj pravoslavnoj porodici. Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mestu, nakon čega je nastavio školovanje u gimnazijama u Kolašinu i Beranama. Bio je učesnik NOB od 1943. godine. Po završetku rata, opredelio se za studije istorije. Diplomirao je 1952. godine, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Potom je radio kao nastavnik istorije u Kolašinu, Kotoru i Bijelom Polju. Počevši od 1959. godine, radio je u Istorijskom institutu u Podgorici. Doktorirao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa disertacijom pod nazivom: Crna Gora pod austro-ugarskom okupacijom 1916-1918. godine. Objavio je veliki broj naučnih radova i stručnih priloga u raznim časopisima i zbornicima, a takođe je napisao i nekoliko kapitalnih monografskih studija o istoriji Crne Gore u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. vijeka.

Polazeći od istorijskih izvora, dosljedno se protivio pokušajima prekrajanja crnogorske istorije, ukazujući na činjenicu da je Crna Gora u vrijeme vladičanstva, knjaževine i kraljevine bila srpska nacionalna država, naglašavajući tim povodom da Crnogorci pripadaju srpskom nacionalnom korpusu.[2]

Važniji radovi uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi