Normandija (franc. Normandie, norm. Normaundie) je istorijski region na severu Francuske. U ovaj region se ubrajaju dolina donje Sene (Gornja Normandija) severno od Pariza i predeli ka zapadu uključujući poluostrvo Kotentin (Donja Normandija). U Gornju Normandiju spadaju francuski departmani Primorska Sena i Er, dok su u Donjoj Normandiji departmani Orn, Kalvados i Manš. Istočno od Normandije je Pikardija, a zapadno Bretanja.

Normandija
Normandie

Položaj
Država Francuska
Departmani5
PrefekturaRuan
Admin. centarkoordinate =
Površina29.906 km2
Stanovništvo2013.
 — broj st.3.322.757
 — gustina st.111,11 st./km2

Normandiji pripadaju i Kanalska ostrva (Džerzi, Gernzi) koja su vekovima, a i danas, pod suverenitetom kraljeva Engleske, odnosno Britanije. Za ove ostrvljane, britanski suveren nosi titulu Vojvoda Normandije.

U Normandiji živi 3,5 miliona ljudi. Najveći gradovi su: Ruan (385.000 stanovnika), Avr (247.000 stanovnika), Kan (200.000 stanovnika) i Šerbur (89.000 stanovnika). Ranije je Ruan bila prestonica cele Normandije, a sada samo Gornje. Glavni grad Donje Normandije je Kan.

Karakteristične privredne grane u Normandiji su stočarstvo i voćarstvo (naročito jabuke).

Istorija uredi

Julije Cezar je osvojio ovaj region u periodu 58-51. godine pre nove ere, i nazvao ga Lugdunenzis sekunda (Lugdunensis secunda). Od 5. do 7. veka ovde su se naselili Franci, koji su osnovali mnoge manastire uključujući Mon Sen Mišel.

Današnje ime Normandija je dobila u 9. veku kao domovina Normana, koji su se formirali kao mešavina starosedelaca i vikinških doseljenika, uglavnom iz Danske. Zapadnofranački kralj Karlo III je 911. je ozvaničio feudalni posed Normana u donjem toku Sene. To je učinio da bi odvratio Normane od pljački i upada u svoje zemlje. Prvi grof Ruana je bio Viking Rolo. Njegovi naslednici su počeli da koriste titulu vojvoda Normandije. Normani predvođeni Vilijamom I su izvršili uspešnu invaziju Engleske u 11. veku. Vilijam je zbog ovog podviga dobio nadimak Osvajač.

Posle 1204. Normandija je postala deo Francuske, iako su normanski vladari nastavili da vladaju Engleskom. Englezi su se vratili ovamo tokom Stogodišnjeg rata u 14. i 15. veku, ali su je na kraju napustili.

Normandijci su bili najbrojniji deo francuskih doseljenika u Severnoj Americi u 17. veku (Kvebek, Luizijana).

U 19. veku u Normandiji se razvio turizam.

Normandija je u Drugom svetskom ratu bila poprište važne bitke. To je bilo savezničko iskrcavanje u Normandiji 1944.

Spoljašnje veze uredi