Županije Rumunije
Republika Rumunija, iako spada u velike evropske zemlje, ne poseduje nivo pokrajina ili regiona. Razlog ovome je centralistički pogled na područno uređenje zemlje sličan francuskom (pogledati: departmani Francuske). Zbog toga je prvi nivo ispod državnog županijski nivo sa velikim brojem županija.[1] Nivo razvojnog regiona postoji samo „na papiru“ i stvoren je zbog prilagođavanja zemnje NUTS sistemu u cilju bržeg i ravnomernijeg privrednog razvoja (pogledati Razvojni regioni Rumunije). Ova podela se donekle poklapa sa istorijskim pokrajinama Rumunije.
Danas je Rumunija podeljena na 41 klasičnu županiju (rumunski: judeţe) i jednu gradsku županiju - glavni grad Bukurešt. Najveći broj županija ima ime po gradu - upravnom sedištu, drugi imaju istorijsko ime dela zemlje gde se nalaze, dok treći imaju ime nekog geografskog pojma (najčešće reke) vezanog za dati prostor.
Rumunski naziv judeţe je istorijski i potiče iz 15. veka. Njihov broj i veličina su se menjali tokom istorije, a to se odnosi i na 20. vek. Svaka promena granica zemlje menjala je i unutrašnju podelu na okruge. Godine 1968. uspostavljeni su ponovo područja pod ovim nazivom umesto „prokomunističkih“ rejona, a poslednje promene granica desile su 1981. godine. Godine 1995. došlo je do redefinisanja odnosa grada Bukurešta i njemu zavisnog okruga Ilfov, koji se sastoji od gradskih predgrađa i okružuje ga.
Najveća županija po broju stanovnika je grad-županija Bukurešt, a najmanja Kovasna. Najveća županija po površini je Timiš, a najmanji grad-županija Bukurešt.
Spisak županija uredi
Grb | Naziv | Rumunski naziv | Kod | Sedište | Stanovništvo (2021)[2] | Površina (km²) | Lokacija |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Alba | Alba | AB | Alba Julija | 325.941 | 6.242 | ||
Arad | Arad | AR | Arad | 410.143 | 7.754 | ||
Arđeš | Argeş | AG | Pitešti | 569.932 | 6.862 | ||
Bakau | Bacău | BC | Bakau | 601.387 | 6.621 | ||
Bihor | Bihor | BH | Oradea | 551.297 | 7.544 | ||
Bistrica-Nasaud | Bistriţa-Năsăud | BN | Bistrica | 295.988 | 5.355 | ||
Botošani | Botoşani | BT | Botošani | 392.821 | 4.986 | ||
Brašov | Braşov | BV | Brašov | 546.615 | 5.363 | ||
Braila | Brăila | BR | Braila | 281.452 | 4.766 | ||
Buzau | Buzău | BZ | Buzau | 404.979 | 6.103 | ||
Vasluj | Vaslui | VS | Vasluj | 374.700 | 5.318 | ||
Valča | Vâlcea | VL | Ramniku Valča | 341.861 | 5.765 | ||
Vranča | Vrancea | VN | Fokšani | 335.312 | 4.857 | ||
Galac | Galaţi | GL | Galac | 496.892 | 4.466 | ||
Gorž | Gorj | GJ | Targu Žiju | 314.685 | 5.602 | ||
Dambovica | Dâmboviţa | DB | Trgovište | 479.404 | 4.054 | ||
Dolž | Dolj | DJ | Krajova | 599.442 | 7.414 | ||
Đurđu | Giurgiu | GR | Đurđu | 262.066 | 3.526 | ||
Jalomica | Ialomiţa | IL | Slobozija | 250.816 | 4.453 | ||
Jaši | Iaşi | IS | Jaši | 760.774 | 5.476 | ||
Ilfov | Ilfov | IF | Buftea | 542.704 | 1.583 | ||
Kalaraši | Călăraşi | CL | Kalaraši | 283.458 | 5.088 | ||
Karaš-Severin | Caraş-Severin | CS | Rešica | 246.588 | 8.514 | ||
Kluž | Cluj | CJ | Kluž-Napoka | 679.141 | 6.674 | ||
Konstanca | Constanţa | CT | Konstanca | 655.997 | 7.071 | ||
Kovasna | Covasna | CV | Sveti Đorđe | 200.042 | 3.710 | ||
Maramureš | Maramureş | MM | Baja Mare | 452.475 | 6.304 | ||
Mehedinci | Mehedinţi | MH | Drobeta-Turnu Severin | 234.339 | 4.933 | ||
Mureš | Mureş | MS | Trgu Mureš | 518.193 | 6.714 | ||
Njamc | Neamţ | NT | Pjatra Njamc | 454.203 | 5.896 | ||
Olt | Olt | OT | Slatina | 383.280 | 5.498 | ||
Prahova | Prahova | PH | Ploešti | 695.119 | 4.716 | ||
Satu Mare | Satu Mare | SM | Satu Mare | 330.668 | 4.418 | ||
Salaž | Sălaj | SJ | Zalau | 212.224 | 3.864 | ||
Sibinj | Sibiu | SB | Sibinj | 388.326 | 5.432 | ||
Sučava | Suceava | SV | Sučava | 642.551 | 8.553 | ||
Teleorman | Teleorman | TR | Aleksandrija | 323.544 | 5.790 | ||
Timiš | Timiş | TM | Temišvar | 650.533 | 8.697 | ||
Tulča | Tulcea | TL | Tulča | 193.355 | 8.499 | ||
Hargita | Harghita | HR | Mijerkureja Čuk | 291.950 | 6.639 | ||
Hunedoara | Hunedoara | HD | Deva | 361.657 | 7.063 | ||
Bukurešt[a] | București | B | Bukurešt | 1.716.961 | 228 |
- ^ Grad Bukurešt nije okrug ili ima administrativni status ravnopravan okrugu.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Nađ, Imre; Todorović, Marina; Tošić, Branka (2005). „Geografske odlike transgraničnog evroregiona „Dunav-Kereš-Mureš-Tisa””. Glasnik Srpskog geografskog društva: 102.
- ^ „Populația la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992, 2002, 2011 şi 2021 pe medii de rezidență și județe”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 22. 06. 2023.