Oltenica
Oltenica (rum. Olteniţa) grad je u u južnom delu Rumunije, u istorijskoj pokrajini Vlaška. Oltenica je drugi po važnosti grad u okrugu Kalaraši.
Oltenica Olteniţa | |
---|---|
Centar Oltenice | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Okrug | Kalaraši |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 24.822[1][2] |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 05′ 12″ S; 26° 38′ 12″ I / 44.086667° S; 26.636667° I |
Površina | - km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Đeorđe Katrinoju |
Veb-sajt | |
www.primariaoltenita.ro |
Oltenica prema poslednjem popisu iz 2002. ima 27.213 stanovnika.
GeografijaUredi
Grad Oltenica nalazi se u jugoistočnom delu istorijske pokrajine Vlaške, oko 65 km jugoistočno do Bukurešta.
Oltenica se nalazi na reci Arđeš, neposredno pre njenog utoka u veći Dunav, u jugoistočnom delu Vlaške nizije. Nadmorska visina grada je svega 15 m. Severno od grada nalazi se Baraganska stepa.
ProšlostUredi
U Oltenici je čuveni srpski bogataš trgovac i brodovlasnik "Kapetan Miša" - Miša Anastasijević imao svoju "kamarašiju". Bila je to jedna od tridesetak njegovih trgovačkih agencija sa stalnom posadom u 19. veku. Posadu su činili pouzdani činovnici: poslovođa, sekretar, novčar (kasir), dve kantardžije i čuvar.[3]
StanovništvoUredi
U odnosu na popis iz 2002., broj stanovnika na popisu iz 2011. se smanjio.
1966. | 1977. | 1992. | 2002. | 2011. |
---|---|---|---|---|
18.623 | 24.414 | 31.821 | 31.434 | 24.822 |
Rumuni čine većinu stanovništva Oltenice, a od manjina prisutni su samo Romi. Pre Drugog svetskog rata Jevreji su činili značajan deo gradskog stanovništva.
ReferenceUredi
- ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Pristupljeno 6. 8. 2013.
- ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 8. 2013.
- ^ "Glasnik Srpskog učenog društva", Beograd 71/1890.