Opsikion ili Opsikija (grč. θέμα Ὀψικίου) je bila tema Vizantijskog carstva u severozapadnoj Maloj Aziji (današnja Turska). Jedna je od prvobitne četiri teme. Po površini bila je najveća tema. Nalazila se najbliže vizantijskoj prestonici - Carigradu. Nekoliko ustanaka podignuto je tokom 8. veka na njenoj teritoriji, te je, radi lakšeg upravljanja, podeljena sredinom tog veka na tri manje teme.

Opsikija
θέμα Ὀψικίου
7. vek—oko 750.

Tema Opsikija oko 780. godine
RegijaMala Azija
ZemljaTurska
Događaji
Vladavina
 • Obliktema
Istorija 
• Uspostavljeno
7. vek
• Ukinuto
oko 750.

Istorija uredi

Opsikija je jedna od prve četiri teme, osnovanih u 7. veku. Naziv nosi po latinskoj reči Obsequium ("pratnja"), što se odnosilo na jedinice koje su pratile vizantijskog cara u vojnim pohodima. Nakon velikih poraza koje su 640-tih godina Vizantinci pretrpeli usled prvog talasa muslimanskih osvajanja, ostaci vojski sa Bliskog istoka povučeni su u Malu Aziju i naseljeni u četiri velike teme, od kojih je jedna bila i Opsikija. U sastavu ove teme nalazile su se oblasti Mezija, Bitinija, delovi Galatije, Lidije i Paflagonije. a prostirala se od Dardanela do reke Halis, sa centrom u Ankiri. Tačna godina nastanka teme nije poznata. Izvori upućuju na pretpostavku da je osnovana već 626. godine, mada se njeno postojanje može pratiti tek od 680. godine. Moguće da je prvobitno obuhvatala i delove Trakije.

Opsikija je uživala jedinstveni položaj u odnosu na druge teme Vizantije. Tako, njen upravnik nije nosio titulu stratega ("στρατηγος"), već komesa ("κομης"). Ona nije bila podeljena na turme, već na porodične klanove formirane od starih vojničkih porodica. Položaj u blizini prestonice davao je Opsikiji veći značaj od bilo koje druge vizantijske teme. Komesi Opsikije često su se podizali protiv samih careva. Tako je 668. godine, nakon smrti Konstansa II na Siciliji, komes Mizezije izveo državni udar. Opsikija je bila glavna baza cara Justinijana II. Tamo je ovaj vizantijski car naseljavao mnoge Slovene zarobljene u Trakiji. Kasnije su ti Sloveni prelazili na stranu Arabljana. Opsikijska vojska ustala je protiv Filipika Vardana (711-713), ubice Justinijana II, i dovela Anastasija II na vlast, da bi i njega svrgnula 715. godine, postavljajući Teodosija III na carski tron. Opsikijanci su podržali uspon Lava III Isavrijanca na presto 717. godine. Patrikije Isos, komes Opsikije, neuspešno se pobunio protiv ovog cara. Opsikija je bila baza iz koje je Artavazd krenuo u osvajanje carske vlasti protiv cara Konstantina V. Opsikija je važila za centar ikonodula, najvećih protivnika ikonoklastičkoj politici Izaurijske dinastije. Kao rezultat toga, Konstantin je podelio Opsikiju na dve teme: Bukelarion i Optimatu.

Izvori uredi