Opština Apatin

општина Србије

Opština Apatin se nalazi u okviru AP Vojvodine, na krajnjem zapadu, odnosno na području zapadne Bačke i nalazi se na 45° 40' severne geografske širine i 18° 59' istočne geografske dužine. Na osnovu veličine svoje teritorije (333 km²) može se svrstati u grupu srednje velikih pokrajinskih opština. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 23.155 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 28.929 stanovnika).[2]

Opština Apatin

Zgrada skupštine opštine Apatin
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zapadnobački okrug
Sedište Apatin
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 23.155 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 340 km2
Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Milan Škrbić (SNS)
Veb-sajt www.soapatin.org

Izuzetno povoljan geografski položaj, pozicioniranost neposredno uz levu obalu velike međunarodne reke Dunav (tzv. „plava evropska magistrala"), predstavlja dodatni potencijal opštine. Pored ove prirodne, zapadne granice, opština Apatin se na severu i severoistoku graniči sa teritorijom opštine Sombor, a na jugu i jugoistoku sa opštinom Odžaci. Uz grad Apatin koji predstavlja administrativni, privredni, prosvetni i kulturni centar, na području apatinske opštine se nalazi još 4 naselja seoskog karaktera: Svilojevo, Kupusina, Prigrevica i Sonta.

Prirodne odlike uredi

Grad Apatin, kao i celokupna teritorija opštine, leži na severnom delu reke Dunav, na njegovom protoku kroz Srbiju. Na područje opštine ulazi na 1409,5 km od izvora, a napušta ga na 1367 km, tako da ukupna dužina njegove „apatinske“ deonice iznosi 42 km. Dunav na ovom sektoru ima neznatan pad, koji od državne granice do ušća reke Drave iznosi 5,71 cm/km (brzina protoka Dunava kod Apatina je 1,5-2,0 m/s). Zbog ovih okolnosti, reka severno i južno od Apatina teče veoma sporo, a pri visokom vodostaju sklona je da menja korito, tako da je karakterišu brojni, veoma razvijeni meandri, i aktivni i napušteni. Regulacijom Dunava i podizanjem čitavog sistema odbrambenih zemljanih nasipa, odvojeni su od glavnog rečnog toka mnogobrojni meandri i stvorene mrtvaje.

Veće mrtvaje severno i južno od Apatina su oko Blaževca, Velikog i Malog Kazuka, Kučke, Menteša, Petreša, Zverinjaka, Srebrenice, Golića, Porića, Marinog pruda... Najčešći nazivi za ove nekad aktivne tokove, a danas zatvorene površine su Stari Dunav (ili Dunavac), Tihi Dunav, Mrtvi Dunav i sl.

Maksimalan vodostaj Dunava kod Apatina registrovan je 25. juna 1965. godine i iznosio je 825 cm, dok je minimalni vodostaj od -118 cm, zabeležen 7. januara 1909. godine. Visina vodomera kod Apatina iznosi 78,81 m nadmorske visine. Prosečna širina Dunava na apatinskom sektoru iznosi 750 m (pri vodostaju od 4,50 m), sa prosečnom dubinom od 15 m (minimalna dubina je konstatovana u Starom zimovniku -2,20 m, dok je maksimalna izmerena kod Ribarske centrale -32 m). Temperaturne vrednosti vode se kreću od minimalnih 0 °C (u periodu januar-mart) do maksimalnih 25,6 °C (tokom jula meseca).

Naseljena mesta uredi

 
Mapa opštine Apatin

Opštinu Apatin čine 5 naselja:

Etnička struktura uredi

Na teritoriji opštine žive 24 nacionalne grupe.

Etnički sastav prema popisu iz 2011.[3]
Srbi
  
18.164 62,79%
Mađari
  
3.102 10,72%
Hrvati
  
3.015 10,42%
Rumuni
  
1.148 3,97%
Romi
  
654 2,26%
ostali
  
2.437 8,42%
neizjašnjeno
  
1.557 5,38%
ukupno: 28.929

Ostali narodi su Crnogorci, Makedonci, Muslimani, Albanci, Nemci, Slovaci i drugi.

Apatin, Prigrevica i Svilojevo imaju većinsko srpsko stanovništvo, Sonta hrvatsko, a Kupusina mađarsko.

U opštini se nalaze dve pravoslavne crkve: Hram Sabor Svetih apostola u Apatinu i Hram Svetog Georgija u Sonti. Pravoslavna crkva u Svilojevu i Prigrevici je u izgradnji.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi