Orsk (rus. Орск) grad je u Rusiji u Orenburškoj oblasti. Nalazi se na jugu planine Urala, na obalama reke Urala. Budući se ovaj reka smatra granicom između Evrope i Azije, za Orska se može reći da leži na dva kontinenta. Udaljen je oko 1700 km jugoistočno od Moskve. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 239.752 stanovnika.

Orsk
rus. Орск
Železnička stanica u Orsku
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSibirski federalni okrug
OblastOrenburška oblast
Osnovan1735 god|v 1735 godu
Status grada1865.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.239.752
Geografske karakteristike
Koordinate51° 12′ 00″ S; 58° 38′ 00″ I / 51.2° S; 58.633333° I / 51.2; 58.633333
Vremenska zonaUTC+6
Aps. visina200 m
Površina621,3305[1] km2
Orsk na karti Rusije
Orsk
Orsk
Orsk na karti Rusije
Ostali podaci
Poštanski broj4624xx
Pozivni broj+7 3537
Registarska oznaka56
OKATO kod53423
Veb-sajt
www.orsk-adm.ru

Orsk je druga najveća upravna jedinica u Orenburškoj oblasti.

Istorija uredi

Orsk je osnovan u procesu ruskog naseljavanja južneg uralskog područja. Prvo naselje je podigla ekspedicija predvođena poznatim ruskim geografom 18. veka Ivanom Kirilovičem Kirilovim kao vojno utvrđenje na planini Preobraženskaja, na levoj obali reke Jaika (današnja rijeka Ural) na dan 15. avgusta 1735. godine. Izvorno je nazvan Orenburg. 1739. godine tvrđava je službeno preimenovana u Orsk. Do 1835. godine Orska tvrđava je dala reci Uralu značaj međe ruske države.

Ipak, Orsk je ostao važnom prolaznom stanicom u pravcu središnje Azije. Od 1858. ima poštu, a od 1905. železničku glavnu liniju od Moskve preko Orska prema Taškentu.

Od 22. juna 1847. do 11. jula 1848, tvrđava Orsk je bila dom izgnanog ukrajinskog pesnika i slikara Tarasa Ševčenka. 1861. godine tvrđava je izgubila vojni status, pa je postala naselje Orenburških Kozaka. 1865. godine Orsk je dobio status grada i postao je pokrajinsko središte u Orenburškom području.

Nagli rast započinje 1870-ih. Stanovništvo se uglavnom bavilo trgovinom stokom i žitom, obradom poljoprivrednih proizvoda i raznim zanatima, što ga je učinilo važnom stočnom pijacom i lokalnim središtem poslovnog sveta. Brojne žene su bile uključene u tkanje poznatih orenburških šalova. Do 1913. godine broj stanovnika Orska je bio preko 21.000. Do 1917. bilo je 11 crkava i minareta i 16 obrazovnih ustanova različitih vrsta i stepena. Za vreme Ruskog građanskog rata, od 19181919, Orsk je izdržao tromesečnu blokadu i zatim je četiri puta menjao „gospodara“ .

1930-ih je započela izgradnja velikih industrijskih preduzeća, koja se su sirovine vukle iz lokalnih tala bogatih mineralima.

Orsk je još više industrijaliziran od 1930, a pogotovu u Drugom svetskom ratu, kao posljedica evakuacije iz područja koje je zauzeo Treći rajh. Nove gradske četvrti su izgrađene i Orske se razvio u veliki grad.

Stanovništvo uredi

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 239.752 stanovnika, 11.211 (4,47%) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
66.345176.214225.314246.667270.711250.963[2]239.752

Narodnosni sastav: Rusi 75%, Ukrajinci 5%, Tatari 5%, Kazaci, Baškiri, Belorusi (svi po manje od 5%).

Zanimljivosti uredi

Jedan od najupadljivih kamenova koje se vade u okolini Orska je onaj koji se vadi na planini Polkovnik, jaspis. Orski jaspis je cenjen zbog njegove raznolikosti prirodnih dizajna i boja. Sve boje, osim plave se može naći u ovom kamenu.

Industrija uredi

Orsk je važno industrijsko središte Orenburške oblasti. Glavne industrije su: metalurgija, mašinogradnja, petrohemija, farmaceutska, prehrambena i lake industrije. Najvažnije fabrike su Južuralnikel, Orsknefteorgsintez and Južuralmašzavod.

Okolina grada je bogata hromom, niklom i bakrom.

Kultura uredi

Dva su glavna instituta u Orsku: pedagoški i industrijski. Onamo je i velik broj raznih škola i fakulteta, Državno dramsko pozorište, Muzej lokalne istorije, Laboratorija arheoloških sudija, Dečja umetnička galerija, Dečje narodno pozorište „Plava ptica“, opštinska limena muzika.

Neki od zanimljivih znamenitosti industrijskog Orska su 40 arheoloških spomenika uključujući starinske naselja, pojedinačna i masovna grobovi. Grobovi u Kumaku, koji datiraju još u bronzano doba, omogućavaju uverljivu hipotezu o istočnoevropskim korenima indoevropskih naroda.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Generalьnый plan gorodskogo okruga Orsk, privedena ploщadь tolьko naselёnnogo punkta Orsk bez drugih naselёnnыh punktov, vhodящih v sostav gorodskogo okruga.
  2. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze uredi