Ostaškov

Ostaškov
Осташков
Ostaškov; Осташков
	Ostaškovska saborna crkva
	Zastava Grb
Administrativni podaci
Država	Rusija
Federalni okrug	Središnji FO
Oblast	Tverska oblast
Rejon	Ostaškovski rejon
Osnovan	prvi pomen 1371.
Status grada	1770.
Stanovništvo
Stanovništvo	‍
— 2014.	17.109
Geografske karakteristike
Koordinate	57° 09′ S; 33° 06′ I / 57.15° S; 33.1° I
Vremenska zona	UTC+3
Aps. visina	210 m
	Ostaškov Ostaškov na karti Rusije
	Ostaškov Ostaškov na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj	172730
Pozivni broj	+7 48235
Registarska oznaka	69
OKATO kod	28 440
OKTMO kod	28 645 101 001
Veb-sajt
	ostashkov.ru/

Ostaškov (rus. Осташков) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije i administrativni centar Ostaškovskog rejona smeštenog u severozapadnom delu Tverske oblasti.

Prema procenama nacionalne statističke službe, u gradu je 2014. živelo 17.109 stanovnika.

Geografija

Grad Ostaškov smešten je na severozapadu Tverske oblasti, odnosno u centralnom delu Ostaškovskog rejona čiji je ujedno i administrativni centar. Nalazi se na uskom poluostrvu na južnoj obali jezera Seliger, i udaljen je oko 200 kilometara severozapadno od administrativnog centra oblasti grada Tvera.

Na nekih kilometar i po istočno od grada iz jezera otiče reka Seližarovka, prva značajnija pritoka reke Volge, dok se na oko 7 kilometara južnije od grada nalazi morensko jezero Sig.

Istorija

Naselje Ostaškovo se u pisanim izvorima prvi put pominje 1371. godine u pismu litvanskog knjaza Algirdasa upućenom konstantinopoljskom patrijarhu Filoteju. U tom pismu Ostaškov se pčominje kao pogranično naselje Kličen na granici sa Moskovskom kneževinom, smešteno na istoimenom ostrvu na jezeru Seliger. Naselje su 1393. osvojili i u potpunosti razrušili novgorodski vojnici. Prema legendi jedini koji je preživeo razaranje bio je lokalni ribar Jevgenij Ostaško koji je kasnije osnovao novo naselje koje je dobilo ime po njemu, Ostaškov.

U periodu od XV do XVIII veka Kličen-Ostaškov je bio središtem istoimene parohije koja je bila delom prvo Rževske kneževine, a potom i Rževskog okruga. Potom je u periodu od 1772. do 1775. postao centar Ostaškovskog okruga Tverske provincije, a potom Tverske gubernije. Godine 1770. Ostaškov dobija status slobodnog grada.

Demografija

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 18.088 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. grad imao 17.109 stanovnika.^[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.	1959.	1970.	1979.	1989.	2002.	2010.	2014.
19,003	19,542	23,419	24,380	27,401^[2]	20,660^[3]	18,088^[4]	17,109

Gradovi pobratimi

Mardu (Estonija)

Vidi još

Reference

^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года. — М.: Федеральная служба государственной статистики Росстат, 2014. Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)
^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

Spoljašnje veze

[1] Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года. — М.: Федеральная служба государственной статистики Росстат, 2014. Архивирано на сајту Wayback Machine (10. август 2014)

[1989Census-2] „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2002Census-3] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2010Census-4] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]