Panateneje su velike svečanosti sa javnim igrama koje su se Starogrčkoj Atini održavale u čast rođendana boginje Atine, sredinom leta svake četvrte godine i trajale su više dana. Održavale su se od 566. godine p.n.e. pa sve do 3. veka, kad je rimski car Teodosije ukinuo ove igre smatrajući ih paganskim ritualima.[1]

Panatenejski festival je formiran u čast boginje Atine koja je postala zaštitnica Atine nakon takmičenja sa bogom Posejdonom gde je trebalo da zadobije naklonost atinskog naroda nudeći ljudima darove. Festival bi takođe doneo jedinstvo među građanima Atine.

Posle gimnastičkih i muzičkih takmičenja, u kojim su pobednici dobijali kao nagrade, posebno izrađene amfore (panatenejske amfore), napunjene uljem svetih maslina, svečanostiti su se završavale velikom svečanom povorkom do Akropolja.[2] U povorci se na brodu na točkovima vozio skupoceni peplos, koji su izradile atinske devojke kao poklon Atininoj statui.[3]

Panatenejska povorka je prikazana na frizu Partenona (sada u Britanskom muzeju u Londonu).

Vidi još uredi

Reference uredi