Pandžab je savezna država Indije sa površinom od 50.362 km² i 24.289.296 stanovnika (stanje: 1. jan. 2001). Nalazi se u severozapadnom delu Indije. Graniči sa pakistanskim Pandžabom na zapadu, Džamu i Kašmirom na severu, Himačal Pradešom na severoistoku, Harajanom na jugu i jugoistoku, Čandigarom na jugoistoku i Radžastanom na jugoistoku. Glavni grad Pandžaba, Čandigar, predstavlja posebnu teritoriju i istovremeno je i glavni grad Harajane. Indijska prva civilizacija u dolini Inda nastala je u Pandžabu. Indijski Pandžab je deo većeg istorijskog regiona Pandžaba, koji je sadržavao i pakistanski Pandžab, Himačal Pradeš, Harajanu, Delhi i Čandigar. Reč pandžab dolazi od persijskih reči "panj" -pet i "ab" - voda, što bi značilo Zemlja pet reka. Pet reka po kojima je Pandžab dobio ime su Dželam, Čenab, Beas, Ravi i Satledž, a svih pet predstavljaju pritoke od Inda.

Pandžab
ਪੰਜਾਬ
{{{caption2}}}
Map
Država Indija
Admin. centarČandigar
Službeni jezikpandžabi
Površina50.362 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.27.704.236
 — gustina st.550,1 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Istorija uredi

Indijska država Pandžab nastala je 1947. prilikom deobe Indije, kada je region Pandžab podeljen na indijski i pakistanski deo. Zapadni muslimanski deo postao je deo Pakistana, a istočni naseljen sikima i hindusima postao je deo Indije. Mnogi siki i hindusi živeli su u zapadnom delu, a mnogi muslimani u istočnom delu, tako da je došlo do velikog nasilja prilikom te deobe. Glavni grad prethodnog nepodeljenog Pandžaba je bio Lahor i završio je na pakistanskoj strani. Zbog toga je izgrađen novi glavni grad na indijskoj strani Čandigar. Jugoistočni deo indijskog Pandžaba u kome su hindusi bili većina odvojio se 1966. u posebnu indijsku državu Harajanu. Čandigar je bio na granici te dve države i ostao je glavni grad za obe države. Tokom Zelene revolucije 1970-ih siki su osetili značajan porast blagostanja. Tada je došlo do velike polarizacije u odnosima između Indijske kongresne stranke i glavne partije sika Širomani Akali Dal. Siki su smatrali da je centralna indijska vlada povećala centralizaciju i diskriminaciju Pandžaba. Zbog toga je partija sika zahtevala maksimalnu autonomiju za Pandžab i smanjenje ovlašćenja centralne vlasti. To je odbijeno i smatralo se prikrivenim separatističkim tendencijama. Posle toga nastaje još veće neslaganje. Jedan deo sika je postao još radikalniji i tražio je nezavisnu državu Kalistan. Neki militantni siki krenuli su u napade na hinduse i službenike vlade. Militantni siki su se sklonili u Zlatni hram u Amricaru gde su se utvrdili. Indijska vojska je juna 1984. izvršila napad na taj hram Sika. Ta vojna operacija je bila loše organizovana, što je dovelo do velikog broja vojnih i civilnih žrtava, što je još više pogoršalo situaciju. Početkom 1990-ih smanjio se nivo nasilja.

Ekonomija uredi

 
Zlatni hram u Amricaru, sveti hram sika

Ima najbolju infrastrukturu u celoj Indiji, pa zato predstavlja privlačnu lokaciju za strane kompanije. Pandžab ima najvišu stopu proizvodnje električne energije po glavi stanovnika u Indiji, 2,5 puta više od nacionalnog proseka. Osim poljoprivrede značajne privredne grane su i elektro, mašinska i tekstilna industrija.

Pandžab je jedan od najplodnijih regiona sveta. Idealan je za pšenicu. Gaje se i pirinač, voće, povrće i šećerna trska. Tu se proizvodi 60% indijske pšenice i 40% indijske proizvodnje pirinača. Pandžab proizvodi 2% svetske proizvodnje pamuka, 2% svetske proizvodnje pšenice i 1% svetske proizvodnje pirinača.

Stanovništvo uredi

Glavna religija u Pandžabu je sikizam, kojoj pripada 60% stanovništva, a druga po zastupljenosti je hinduizam. U Pandžabu se nalazi i najsvetiji hram sika, Zlatni hram u Amricaru. Amricar je takođe značajan za džainizam. Jezik je pandžabi, a govori se i u pakistanskom Pandžabu, ali koristi se različito pismo.

Spoljašnje veze uredi