Park prirode Sićevačka klisura

Park prirode Sićevačka klisura nalazi se u istočnoj Srbiji na teritoriji grada Niša i opštine Bela Palanka. Najlepši oblik reljefa Sićevačkog područja predstavlja dolina reke Nišave, koja se zbog karakterističnog morfološkog skolpa i sela Sićeva u svom središtu naziva Sićevačka klisura. Ona se pruža do sela Dolac na izlasku iz Belopalanačke kotline do sela Prosek na ulasku u Nišku kotlinu, na dužini od oko 17 km.[1]

Park prirode Sićevačka klisura
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik/morski pejzaž)
Mjesto Srbija
Najbliži gradNiš, Bela Palanka
Upravljačko tijeloRepublika Srbija

Postanak i celine uredi

Nastala je usecanjem Nišave u krečnjački reljef. Ovu veliku kompozitnu klisuru čine tri morfološke celine. To su Gradištanski kanjon, dužine km, usečen između uzvišenja Oblik i venca Svrljiških planina, koji je i najatraktivniji deo klisure. Tesne, gotovo vertikalne, stepenasto odsečene kamene litice, mesto si gde se gnezde poslednji parovi Surog orla u Srbiji. Širina kanjona pri dnu uglavnom se svodi na rečno korito Nišave, a visina stenovitog kanjonskog zida dostiže i 400 m. Na izlasku iz kanjona je uzvišenje Oblik, gde se, sa Jelašničkom klisurom, nalazi zajedničko stanište dva tercijarna relikta i balkanska endemita, srpske ramonde i Natalijine ramonde.

Nizvodno između manastira Svete Petke i ušća Ostrovićkog potoka, na dužini od 2 km, Nišava protiče kroz kotlinasto proširenje širokog dna i razmaknutih, blago nagnutih strana. Deo doline nizvodno od manastira naziva se Prosečka klisura. Pruža se dužinom od 8 km i morfološki je veoma raznolika.

 
Sićevačka klisura

Centralnim delom zaleđa sa leve strane klisure pruža se Ostrovička udolina u kojoj se usečeni dolina i veći deo sliva Ostrovičkog potoka.

Krečnjači tereni područja odlikuju se pojavom kraških oblika reljefa. Od površinskih oblika zastupljeni su kamenice, škrape i vrtače, a od podzemnih posebnu atrakciju predstavljaju brojne pećine, potkapine, jame, ostenjaci i dr.

Jedna od opštih karakteristika područja Sićevačke klisure je stepenasta morfoplastika, izražena kroz vertikalno smenjivanje zaravnjenih površina i manje ili više strmo odsečenih padina.

U Sićevačkoj klisuri nalaze se srednjovekovni pravoslavni manastiri, kao i ostaci čuvenog rimskog puta Via Militaris.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Kostić, M., Petković V. (1935). Geologija Istočne Srbije, knj 1. Beograd:Posebna izdanja SAN, knj. CV.

Spoljašnje veze uredi