Patrijarh srpski Nikon

Nikon I je bio arhiepiskop pećki i patrijarh srpski od 1419. do 1435. godine.[1]

Patrijarh srpski Nikon I
Arhiepiskop pećki i patrijarh srpski
Godine(1419—1435)
PrethodnikKirilo I
NaslednikTeofan I

Na tronu Srpske crkve je bio u vreme vladavine despota Stefana Lazarevića. Najraniji pomen o ovom srpskom jerarhu zabeležio je u Pohvali knezu Lazaru 1419/1420. godine Antonije Rafail, književnik grčkog porekla koji je izbegao u Srbiju. Jedan panegirik-pohvala pisan je 1424/1425. po nalogu patrijarha Nikona. Tih godina je despot Stefan sazvao sabor u rudničkoj Srebrnici, gde je odredio Đurđa Brankovića za svog naslednika. Na saboru je bio prisutan i patrijarh Nikon. Unija je bila pokušaj da se pravoslavcima nametne vlast pape i Rimokatoličke crkve na Vaseljenskom saboru u Firenci 6. jula 1439. u trenutku kada Balkan, Vizantija i ostale pravoslavne zemlje nisu mogle da se odupru osmanskim osvajanjima. Tražili su pomoć od zapadnih hrišćana, a Vatikan ih je dočekao ucenom.

U Jevanđelju koje je oko 1428. prepisao monah Dositej u dužem zapisu sačuvano je svedočanstvo o teškom stanju u Srbiji posle smrti despota Stefana. Zahvaćeni paničnim strahom pred turskim nadiranjem, ljudi su bežali i zbunjeni lutali da nađu sklonište gde se Turčin još nije pojavio. U takvim teškim prilikama na okupu su bili despot Đurađ, patrijarh Nikon i sabor. Patrijarh Nikon je iz svoje rezidencije manastira Žiče morao da se skloni u Podunavlje, gde se održao sabor. Postoje različita mišljenja o mestu održavanja sabora. Ipak, preovladava mišljenje da je ono bilo u Beogradu.

Patrijarh Nikon je zaslužan ne samo za srpski crkveni i umetnički život nego i za književnost. Na njegov zahtev Konstantin Filozof je napisao Život Despota Stefana, jedno od najznačajnijih dela srpske srednjovekovne književnosti.

Poslednji pomen o patrijarhu Nikonu je iz 1435. u jednom zapisu rukopisnog Trioda koji je prepisao đakon Arsenije.

Reference uredi

  1. ^ Vuković 1996, str. 378.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

patrijarh srpski
14191435.