Peristil (grč. περίστυλον,lat. peristylum, peristylium; peri == okolo; stilos == stub[1]) je trem obrazovan od kolonade stubova koji u helenskim i rimskim palatama, vilama i kućama ograđuje i dekoriše fasade sa četiri strane.[1] Počev od IV veka p. n. e., ovaj reprezentativni prostor je čest u gradovima, i to najpre u okvirima monumentalnih građevina (agora, buleuterion, biblioteka, pozorište, rezidencije helenističkih vladara), a kasnije unutar kuća, luksuznih vila i carskih palata.

Peristil u Pompeji

U Italiji, posebno u Pompeji, vezan je za kuće sa atrijumom i redovno je ukrašavan fontanama i mozaicima. Peristil čija je jedna strana viša od ostale tri se naziva rodoskim peristilom (peristylium rhodicaum).

Čuven je i veoma dobro očuvan peristil u Dioklecijanovoj palati u Splitu.

Reference uredi

  1. ^ a b Nestorović 1952, str. 499–504.

Literatura uredi

  • Nestorović, Bogdan N. (1952). Arhitektura Starog veka (Arhitektura). Beograd, Srbija, Jugoslavija: Naučna knjiga. 

Spoljašnje veze uredi