Perl je slobodni, nezavisni od platforme i interpretirani programski jezik kojeg je razvio Amerikanac Leri Vol 1987. godine. Nastao je kao sinteza programskog jezika C, nekih komandi operativnog sistema juniks i drugih elemenata.

Perl
Logo
Originalni nazivengl. PERL
Izgovara sePerl
Pojavio se1987
Autor(i)Lari Vol
Dizajner(i)Lari Vol
Aktuelna verzija5.28.0
Datum aktuelne verzije23. jun 2018.
Operativni sistemiSvi značajniji
Veb-sajthttp://www.perl.org/

Skraćenica PERL potiče od Practical Extraction and Report Language koja precizno objašnjava najjače osobine perla - Practical za praktičnost tj. brže pisanje programa nego u programskom jeziku C, Extraction za izdvajanje i analizu datoteka i podataka, Report za generisanje izlaznih podataka i Language za programski jezik - iako ga neki svrstavaju samo u grupu skript-jezika i time neopravdano omalovažavaju.

Sintaksa uredi

Perl ima sintaksu vrlo sličnu onoj C++ -a, Jave i juniks komandne linije (engl. shell).

Petlje uredi

  • for petlja:
for ($counter=$min; $counter <= $max; $counter++ ) {
        # radi nesto
}

Osnove uredi

Standardni tipovi varijabli uredi

Perl poznaje tri standardna (primitivna) tipa promjenjivih:

  • broj
  • niz znakova
  • referenca

Skalari uredi

Skalarna varijabla u perlu je u stanju snimiti samo jednu vrijednost standardnih tipova promjenjivih. Do vrijednosti jednog skalara možemo doći tj. ona se može promijeniti tako što pred naziv skalara stavimo prefiks $ (dolar).

$jedinica = 'metar';
$obim_zemlje = 12756000;
$visina = 1.80;
$horizontalna_udaljenost = sqrt($visina * $obim_zemlje);

Naziv skalara može biti dug do 251 znak i može se sastojati iz velikih i malih slova ASCII -ja, cifara i podvlake ("_"). Osim toga, naziv skalara ne smije počinjati cifrom. Skalarne varijable nemaju fiksni ili statični tip. Umjesto toga automatski zauzimaju tip (ili primitivni tip) sadržaja.

Skalare nije potrebno unaprijed deklarisati, ali se to može uraditi pomoću „kvalifikatora“ my ili komande use vars:

my $jedinica;
use vars qw($jedinica $obim_zemlje $visina $horizontalna_udaljenost);

Komentari uredi

Znak muzičke povisilice # (naziva se i hash ili taraba) služi za označavanje početka komentara. Komentarom se smatra sve od ovog znaka do kraja tekuće linije, isto kao i u programskom jeziku Pajton.

Dodatna literatura uredi

Spoljašnje veze uredi