Pert (engl. Perth) je administrativni centar i najnaseljeniji grad Zapadne Australije, jedne od australijskih država. Prema proceni iz 2012. u gradu je živelo 1.897.548 stanovnika. Sa svojih 1,6 miliona stanovnika u široj okolini Pert je četvrti grad po veličini u Australiji posle Sidneja, Melburna i Brizbejna. Sa trendom rasta od 2% godišnje, Pert je grad koji se najbrže razvija u Australiji. Grad se nalazi na obali Indijskog okeana i reke Svon. Bio je domaćin Igara Komonvelta, 1962. godine.

Pert
Perth
Kolažni prikaz gradskih znamenitosti Perta
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Australija
Savezna državaZapadna Australija
Osnovan1829.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.2.021.203
Geografske karakteristike
Koordinate31° 57′ 11″ J; 115° 51′ 32″ I / 31.952967° J; 115.858994° I / -31.952967; 115.858994
Aps. visina2 m
Površina5.386[1] km2
Pert na karti Australije
Pert
Pert
Pert na karti Australije
Ostali podaci
GradonačelnikLisa Skafidi[2]
Veb-sajt
cityofperth.wa.gov.au

Kapetan Džejms Stirling osnovao je Pert 1829. godine kao administrativni centar kolonije Svon reka. Status grada (koji trenutno pripada manjem gradu Pert) stekao je 1856. godine.[3] Grad je svoje ime nasledio zbog uticaja ser Džordža Marija, tadašnjeg člana parlamenta u Pertširu i državnog sekretara za rat i kolonije. Stanovništvo grada znatno se povećalo kao rezultat zlatnih groznica u Zapadnoj Australiji krajem 19. veka. Tokom učešća Australije u Drugom svetskom ratu, Fremantl je služio kao baza za podmornice koje su delovale na Pacifičkom teatru, a flota letećih brodova Katalina Američke mornarice bila je stacionirana u zalivu Matilda.[4] Priliv imigranata nakon rata, uglavnom iz Britanije, Italije, Grčke i Jugoslavije, doveo je do brzog rasta stanovništva. Nakon toga usledio je nagli porast ekonomske aktivnosti koji je potekao iz nekoliko rudarskih bumova krajem 20. i početkom 21. veka, i Pert je postao regionalno sedište za nekoliko velikih rudarskih operacija.

Geografija uredi

Klima uredi

U gradu je zastupljena mediteranska klima sa vrelim i prilično suvim letima, koje prekidaju samo kratkotrajne oluje. Zime su vlažne i blage. Leti temperatura redovno prelazi 35 stepeni, ponekad i 40. Zimi retko pada ispod 0 stepeni. Zimi su česte jake oluje sa grmljavinom i obilnim kišama. Prosečna temperatura najtoplijeg februara je 24,5 stepeni, a rekordna najviša 46. Prosečna temperatura u julu je 13,1 stepen. Sneg nikad nije zabeležen u gradu.

Klima Perta, Zapada Australija
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 44,4
(111,9)
46,2
(115,2)
42,4
(108,3)
39,5
(103,1)
34,3
(93,7)
26,2
(79,2)
25,8
(78,4)
30,0
(86)
34,2
(93,6)
37,2
(99)
40,4
(104,7)
44,2
(111,6)
46,2
(115,2)
Maksimum, °C (°F) 31,2
(88,2)
31,6
(88,9)
29,6
(85,3)
25,9
(78,6)
22,3
(72,1)
19,5
(67,1)
18,4
(65,1)
19,1
(66,4)
20,4
(68,7)
23,4
(74,1)
26,8
(80,2)
29,3
(84,7)
24,79
(76,62)
Minimum, °C (°F) 18,1
(64,6)
18,4
(65,1)
16,8
(62,2)
13,8
(56,8)
10,4
(50,7)
8,6
(47,5)
7,9
(46,2)
8,3
(46,9)
9,5
(49,1)
11,6
(52,9)
14,4
(57,9)
16,4
(61,5)
12,85
(55,12)
Apsolutni minimum, °C (°F) 8,9
(48)
9,9
(49,8)
6,3
(43,3)
4,7
(40,5)
1,3
(34,3)
−0,7
(30,7)
0,0
(32)
1,3
(34,3)
1,0
(33,8)
2,2
(36)
5,0
(41)
7,9
(46,2)
−0,7
(30,7)
Količina kiše, mm (in) 20,2
(0,795)
13,1
(0,516)
19,7
(0,776)
35,7
(1,406)
89,4
(3,52)
124,5
(4,902)
145,9
(5,744)
126,0
(4,961)
84,8
(3,339)
38,8
(1,528)
21,8
(0,858)
10,9
(0,429)
733,2
(28,866)
Dani sa padavinama (≥ 1mm) 1,7 1,2 2,5 4,6 8,6 11,8 14,4 13,0 10,9 5,7 3,7 2,0 80,1
Popodnevna relativna vlažnost, % 39 38 40 46 50 56 57 54 53 47 44 41 47,1
Sunčani sati — mesečni prosek 356,5 314,9 295,5 246,0 211,7 180,6 188,4 219,8 232,4 299,8 320,4 359,4 3.225,4
Izvor: Bureau of Meteorology[5]

Istorija uredi

Pre otkrića uredi

Pre nego što su Evropljani naselili ovaj kraj, ovde su boravili plemena Whadjuk i Noongar pre 40.000 godina. Dokaz su arheološke iskopine blizu reke Svon. Pre 1829. ovaj kraj se zvao Borlo, ime koje su mu dali Aboridžini. 10. januara 1697. godine se Pert prvi put pojavljuje u evropskoj dokumentaciji u spisima holandskog kapetana Viljema de Vleminga.

Otkriće i kasniji period uredi

Pert je 1829. osnovao kapetan Džejms Stirling. Ime je dobio po mestu Pert u Škotskoj koje je danas daleko manje i ima svega 43 hiljade stanovnika.

Stanovništvo uredi

Prema popisu, u gradu je 2006. živelo 1.256.035 stanovnika.

Demografija
1991.1996.2001.2006.
1.018.702[6]1.096.829[6]1.176.542[6]1.256.035[6]

Etničke grupe uredi

2006. godine najveće etničke grupe :

  • Englezi 28,6%
  • Australijanci 25,6%
  • Irci 6,2%
  • Škoti 6,1%
  • Italijani 4,5%
  • Kinezi 2,9%
  • Aboridžini 0,2%

Privreda uredi

Saobraćaj uredi

Aerodrom Pert opslužuje grad.

Reference uredi

  1. ^ „Greater Perth: Basic Community Profile”. 2011 Census Community Profiles. Australian Bureau of Statistics. 28. 3. 2013. Arhivirano iz originala (xls) 01. 05. 2022. g. Pristupljeno 9. 4. 2014. 
  2. ^ „2011 Electoral Boundaries”. State of Western Australia – Office of the Electoral Distribution Commissioners. 2014. Arhivirano iz originala 27. 2. 2013. g. Pristupljeno 20. 2. 2014. 
  3. ^ „Lord Mayorality”. Kalgoorlie Miner. 13. 8. 1929. str. 4. Pristupljeno 20. 3. 2015. 
  4. ^ „The Catalina Base”. The University of Western Australia, Archives and Records Management Services. Arhivirano iz originala 26. 09. 2013. g. Pristupljeno 25. 8. 2013. 
  5. ^ „Climate statistics for Australian locations”. Bureau of Meteorology. Pristupljeno 18. 4. 2020. 
  6. ^ a b v g „Australian Bureau of Statistics: 2006 Census QuickStats by Location”. Arhivirano iz originala 17. 10. 2019. g. Pristupljeno 6. 12. 2012. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi