Petrijevo

приградско насеље града Смедерева

Petrijevo je prigradsko naseljeno mesto grada Smedereva u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1451 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 1093 stanovnika).

Petrijevo
OŠ „Branislav Nušić”
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
GradSmederevo
Stanovništvo
 — 2011.Rast 1451
Geografske karakteristike
Koordinate44° 37′ 16″ S; 20° 52′ 12″ I / 44.621166° S; 20.87° I / 44.621166; 20.87
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina216 m
Petrijevo na karti Srbije
Petrijevo
Petrijevo
Petrijevo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj026
Registarska oznakaSD

Istorija uredi

Petrijevo se nalazi jugozapadno od Smedereva. Selo nije oduvek bilo na današnjem mestu. Ranije je bilo severnije, bliže Smederevu, i to se mesto zove Staro Petrijevo. U Starom Petrijevo se i danas nailazina tragove od starina, a u blizini mesta gde je bila stara crkva ima tragova od kaldrme, zatim ploča i dr. Predanje na kaže da je sa te stare crkve prenošen kamen za crkvu u Kolarima. Selo je na današnje mesto premešteno po naređenju knjaza Miloša. Vele da da je knjaz Miloš naredio da se selo premesti na današnje mesto zbog toga, što je bilo blizu Smedereva i što su njegovi stanovnici imali mali potes.

Petrijevo se pominje u aračkim spiskovima iz prvih desetina 19 veka i imalo je 1818. godine 17 a 1822. 13 kuća
Godine 1846. selo je imalo 26 kuća a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 112 kuća sa 625 stanovnika.
[1]

Najstarije porodice
Najstarije porodice: Nedeljkovići (danas imaju razna prezimena) čiji predak došao iz Crne Gore, odakle je pobegao zbog ubistva i nastavio se prvo u Starom Petrijevu, pa ga je knez Miloš premestio na današnje mesto; Krstići, čiji je deda došao iz Dupljana (leskovački) najpre u Smederevo, odakle je bežao „preko“ Posle 1815. god. vratio se natrag i nastanio u Staro Petrijevo, odakle ga je knjaz Miloš preselio u današnje Petrijevo; Savići, čiji je ded sa dva brata zbog gladi došao iz Crne Gore; Radosavljevići (Ludajući) čiji je praded Radosav došao iz Jasike (Temnić) i Jankovići starinom od Peći. (podaci krajem 1925. godine). [2]

Demografija uredi

U naselju Petrijevo živi 1157 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (39,8 kod muškaraca i 42,1 kod žena). U naselju ima 418 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,47.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 737
1953. 777
1961. 732
1971. 680
1981. 898
1991. 1.085 1.040
2002. 1.093 1.203
2011. 1.451
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
1.050 96,06%
Makedonci
  
7 0,64%
Jugosloveni
  
4 0,36%
Mađari
  
2 0,18%
Crnogorci
  
1 0,09%
Hrvati
  
1 0,09%
nepoznato
  
28 2,56%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925)Smederevsko Podunavlje i Jasenica)
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812–1935. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura uredi

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927)„Napredak Pančevo“
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999).
  • Letopis period 1812–2009. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Inače Monografija Podunavske oblasti (Pančevo, 1929) koju je sastavio dr Vladimir Margan sačinjena je od tri dela i predstavlja i danas jedno od nezaobilaznih dela za proučavanje Srbije i Banata.

Napisali su najbolji poznavaoci pojedinih tema i problema – istaknuti istoričari, profesori univerziteta, direktori škola, seoski načelnici, ekonomisti, inžinjeri, sociolozi, lekari, crkvena lica, pravnici, kustosii bibliotekari. Ukupno 61 autor.
Stavljajući današnjim čitaocima na uvid ovo delo, koje se prvi put pojavljuje u ovom obliku, verujemo da ćemo zadovoljiti već dosta raširen interes za proučavanje prošlosti naših naselja.

Spoljašnje veze uredi