Pećina Megara se nalazi u zaseoku Mojkovići, u ataru sela Stapari, na teritoriji grada Užica. Naziv Megara je ilirsko-romanskog porekla i znači svetilište za prinošenje žrtava. U njoj je bio hram boga Jupitera Partinskog, koga su obožavali stari Partini, jedno pleme ilira. U pećini su otkriveni arheološki nalazi iz perioda neolita.[1][2]

Pećina Megara
Položaj
Mesto
(planina, reka)
Odlike
Geologija (tip) kraška
Dužina (uređeni deo) 52 m
Br. kanala, nivoa dva, dva

Na krečnjačkom odseku u pravcu severozapad-jugoistok, pećina se sastoji iz glavnog kanala dugog oko 52 metra (koji je prohodan) i jednog manjeg koji se račva neposredno pred pećinskim ulazom, koji je visok oko 5 m. Glavni pećinski kanal se završava osekom, visokom oko 3 metra, ispod koga je drugi pećinski kanal sa hučnim vodenim tokom.

Ova dva kanala se sučeljavaju pod uglom od 55˚. Prema tome, pećina Megara se sastoji iz dva sistema kanala; viši suvi i niži vlažni. U zaseoku Utrina kod Sinđića kuća postoji pećinski otvor, nazvan Gornja Megara (Sinđića Megara) i smatra se da je povezan sa pećinom Megarom u Mojkovićima, ali obzirom da ispitivanja nisu izvršena, za sada su to samo pretpostavke.

Pećina Megara zbog svojih posebnosti i prelepog ambijenta, predstavlja zanimljiv turistički potencijal ovog kraja.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Megara, Stapari”. lepote užičkog kraja. Arhivirano iz originala 13. 09. 2016. g. Pristupljeno 12. 2. 2017. 
  2. ^ „Pećina Megara”. Stapari. Arhivirano iz originala 23. 1. 2016. g. Pristupljeno 12. 2. 2017. 

Spoljašnje veze uredi