Pećinci su naselje i sedište opštine Pećinci u Sremskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2581 stanovnika.

Pećinci
Kulturni centar Pećinci
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaPećinci
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2581
 — gustina153/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 54′ 19″ S; 19° 57′ 35″ I / 44.905333° S; 19.959833° I / 44.905333; 19.959833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina76 m
Površina17,4 km2
Pećinci na karti Srbije
Pećinci
Pećinci
Pećinci na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22410
Pozivni broj022
Registarska oznakaRU

Pećinci su jedino selo koje je opštinski centar u Sremu. Izrazito poljoprivredno područje, sa značajnim učešćem stočarstva. Poslednjih godina sve više se razvija povrtarstvo, posebno proizvodnja bostana. Fabrika šećera je najveće privredno preduzeće. Poznati turistički lokalitet je Obedska bara.

Ovde se nalazi Srpski muzej hleba u Pećincima.

Istorija uredi

Prvi pisani trag o naselju na mestu današnjih Pećinaca je iz 1416. Od tada, pa sve do 1702. ima veoma malo podataka. Selo je bilo pod Osmanskim carstvom do mira u Požarevcu (1718) kada biva pripojeno Habzburškoj monarhiji. Za vreme Habzburške vladavine, selo je bilo u sastavu Vojne granice (od njenog uspostavljanja do 1848. (i od 1849. do 1882. tj. do ukidanja vojne granice), od 1848. do 1849. Pećinci su se nalazili na teritoriji Srpske Vojvodine. Od ukidanja Vojne granice selo je priključeno sremskom okrugu, Kraljevine Hrvatska-Slavonija. Po popisu iz 1910. selo je imalo većinsko srpsko stanovništvo.

Posle Prvog svetskog rata Pećinci prvo ulaze u sastav Države Slovenaca, Hrvata i Srba, zatim u sastav Kraljevine Srbije da bi na kraju selo ušlo u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 1918. do 1929. Pećinci se nalaze u Sremskom okrugu, a od 1929. do 1941. u Dunavskoj banovini.

 
Spomenik žrtvama fašističkog terora u parku u centru Pećinaca

Tokom Drugog svetskog rata selo je pod upravom NDH. Posle rata postaju deo AP Vojvodine u sastavu NR(SR) Srbije. Do 1960. nalaze se u sastavu Zemunskog sreza, dok je današnja teritorija opštine podeljena između nekoliko srezova. Od 1960.(posle ukidanja srezova) oformljena je opština u današnjem obliku.

Demografija uredi

 
Crkva Svetog Nikole u Pećincima

U naselju Pećinci živi 2119 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,3 godina (37,8 kod muškaraca i 38,8 kod žena). U naselju ima 881 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.276
1953. 1.299
1961. 1.414
1971. 1.700
1981. 2.232
1991. 2.422 2.406
2002. 2.659 2.691
2011. 2.581
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
2.479 93,23%
Romi
  
38 1,42%
Hrvati
  
17 0,63%
Crnogorci
  
11 0,41%
Jugosloveni
  
11 0,41%
Albanci
  
2 0,07%
Slovaci
  
1 0,03%
Muslimani
  
1 0,03%
Mađari
  
1 0,03%
Makedonci
  
1 0,03%
Vlasi
  
1 0,03%
Bugari
  
1 0,03%
nepoznato
  
5 0,18%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi