Pećki upravni okrug

управни округ Републике Србије

Pećki upravni okrug je upravni okrug u administrativnom sistemu Republike Srbije, na području Autonomne Pokrajine Kosova i Metohije. Zvanično sedište okruga nalazi se u gradu Peći, ali okružna uprava je počevši od 1999. godine izmeštena i potom se nalazila u obližnjem Goraždevcu. U tom periodu, funkciju pećkog okružnog načelnika obavljali su: Jova Popović (do 2001. godine), Milivoje Ribać (2001-2004), Milisav Petrović (2004-2008), Stojan Dončić (2008-2013), Vinka Radosavljević (2013-2020) i Milo Stevanović (od 2020. godine).

Pećki upravni okrug
Položaj
Država Srbija
RegionKosovo i Metohija
Istorijske oblastiMetohija
Admin. centarPeć
 — broj st.414.187
Opštine i gradovi5

Pećki upravni okrug obuhvata opštine:

  1. Opština Dečani, mesto Dečani
  2. Opština Đakovica, mesto Đakovica
  3. Opština Istok, mesto Istok
  4. Opština Klina, mesto Klina
  5. Opština Peć, mesto Peć

Istorija

uredi
 
Opštine u sastavu Pećkog upravnog okruga

Za vreme postojanja srednjovekovne srpske države, u Peći se počevši od kraja 13. veka nalazilo sedište poglavara Srpske pravoslavne crkve, koji su stolovali u Pećkom manastiru. Tokom razdoblja osmanske vlasti, u Peći se nalazilo i sedište Pećkog sandžaka. Nakon oslobođenja Peći (1912) i uključivanja većeg dela Metohije u sastav tadašnje Kraljevine Crne Gore, formirana je Pećka oblast koja je obuhvatala tri kapetanije (Pećka, Đakovička, Istočka).[1]

Za vreme Kraljevine SHS postojao je stari Metohijski okrug (1918-1922) sa sedištem u Peći i nadležnošću nad tri sreza (Pećki, Đakovički, Istočki). Čitavo to područje uključeno je 1922. godine u sastav novostvorene Zetske oblasti. U sklopu nove oblasne uprave, pećko okružno načelstvo zadržalo je samo nadzorne funkcije nad radom područnih srezova. Takvo stanje je opstalo sve do 1929. godine, kada je nakon ukljuvanja tog područja u sastav novostvorene Zetske banovine ukinuto pećko okružno načelstvo, čiji su srezovi potpali pod nadležnost novoustanovljenog okružnog inspektorata u Kosovskoj Mitrovici. Za vreme Drugog svetskog rata, okupatori su 1941. godine ustanovili Pećku prefekturu, koja je funkcionisala sve do oslobođenja 1944. godine.[2][3]

Okružni nivo uprave obnovljen je posebnom uredbom, koju je Vlada Republike Srbije donela 29. januara 1992. godine,[4] a koja je propisivala delokrug i način vođenja onih poslova državne uprave koje ministarstva obavljaju izvan svojih sedišta, u okruzima kao područnim ograncima državne vlasti. Prema toj uredbi, Pećki okrug je obuhvatao pet opština: Peć, Dečani, Đakovica, Istok, Klina. Prema uredbi Vlade Republike Srbije od 23. februara 2006. godine, okruzi menjaju ime u upravni okruzi.[5]

Na područjima koja ulaze u sastav Pećkog okruga, kretanje ukupnog broja stanovnika bilo je obeleženo ubrzanim porastom: 276.193 (1971), 348.557 (1981), 414.187 (1991). Tokom novije istorije, prvobitna etnička slika tog prostora znatno se promenila, tako da nakon iseljavanja i proterivanja Srba izrazitu većinu stanovništva na području Pećkog okruga danas čine Albanci.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi