Pitkjaranta (rus. Питкяра́нта, fin. Pitkäranta) grad je u severozapadnom delu Rusije. Nalazi se u Republici Kareliji. Pitkjaranta je administrativni centar Pitkjarantskog rejona.

Pitkjaranta
rus. Питкяра́нта, fin. Pitkäranta
Ulica u Pitkjaranti
Administrativni podaci
Država Rusija
RepublikaKarelija
Osnovansredinom 19. veka
Status grada1940.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.13.200
Geografske karakteristike
Koordinate61° 34′ 30″ S; 31° 28′ 40″ I / 61.575° S; 31.477778° I / 61.575; 31.477778
Vremenska zonaUTC+4
Pitkjaranta na karti Rusije
Pitkjaranta
Pitkjaranta
Pitkjaranta na karti Rusije
Ostali podaci
Poštanski broj186810
Pozivni broj+7 81433
OKATO kod86233501
Veb-sajt
http://admin.pit.su/

Grad se nalazi na severoistočnoj obali najvećeg evropskog jezera - Ladoga, 281 kilometar zapadno od Petrozavodska (glavnog grada Karelije). U gradu se nalazi železnička stanica.

Istorija uredi

Grad je osnovan sredinom 19. veka kao jezersko pristanište.

Od 1918. do 1940. godine nalazio se u sastavu Finske, kada je posle završetka Zimskog rata ušao u sastav Sovjetskog Saveza. Godine 1940. Pitkjaranta dobija status grada.

Za vreme Drugog svetskog rata grad je okupirala finska vojska i tada je on pretrpeo velika razaranja.

Stanovništvo uredi

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo stanovnika, (%) više nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1959.1970.1979.1989.2002.2010.
6.20410.25113.83914.361[1]13.347[2]11.429

U gradu Pitkjaranta živi oko 13.000 stanovnika (2006) što predstavlja 57% ukupnog stanovništva Pitkjarantskog rejona. Veliku većinu čine Rusi, koji su se ovde naselili po završetku Zimskog i Drugog svetskog rata kada su se Finci iselili iz grada.

Broj stanovnika u gradu drastično opada tokom poslednjih godina usled iseljavanja stanovništva u veće gradove u potrazi za poslom.

Ekonomija uredi

Posle propasti Sovjetskog Saveza ekonomija Pitkjaranta, kao i cele Karelije, se našla u velikoj krizi.

Osnova gradske ekonomije se zasniva na drvnoj industriji i celulozno-papirnoj industriji. Takođe u gradu postoji građevinska industrija. Postoje nevelike proizvodne linije prehrambene industrije koje obično zapošljavaju po nekoliko osoba i koje proizvode hranu za lokalne potrebe.

Međunarodna saradnja uredi

Vidi još uredi

Međunarodna saradnja uredi

Reference uredi

  1. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  2. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Podaci u podnaslovu „Obližnji gradovi“ su preuzeti sa sajta moj grad, Pristupljeno 23. 4. 2013.

Spoljašnje veze uredi