Pomrakuše

ред птица

Pomrakuše ili širokokljunke (Caprimulgiformes) su red ptica, koje u većini slučajeva vode noćni način života na šta ukazuje i njihov izgled. Redu pripadaju četiri, a prema nekim autorima pet porodica. Rasprostranjene su po čitavom svetu, osim u polarnim krajevima. U srednjoj Evropi žive samo dve vrste: leganj (Caprimulgus europaeus) i crvenovrati leganj (Caprimulgus ruficollis). Imaju duga krila i dobri su letači. Sve vrste se hrane insektima, sa jedinim izuzetkom vrste uljašica, koja je jedina noćna ptica i hrani se isključivo plodovima.

Pomrakuše
Chordeiles acutipennis
Velika ušata pomrakuša
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Nadred: Cypselomorphae
Red: Caprimulgiformes
Ridgway, 1881
Porodica: Caprimulgidae
Vigors, 1825
Podfamilije
     Globalni opseg noćnih pomrakuša i saveznika

Karakteristike uredi

Masa im se kreće od 100 do 400 grama.[1] Glava im je krupna sa krupnim očima i širokim kljunom.[2] Kljun je duboko rascepljen pa mogu široko da otvore usta, koja su opkoljena vencem čekinja.[3] Bojom perja, koje je mekano i rastresito, imitiraju uvelo lišće, jer se gnezde na tlu. Neke vrste padaju u hibernaciju i tada im temperatura tela dostiže oko 20 °C.[2] Dobri su letači; krila su im duga i zaoštrena.[1]

Areal uredi

Rasprostranjene su po celom svetu, osim na polarnim oblastima.[2]

Sistematika uredi

Caprimulgiformes uredi

Ranije su svi pripadnici redova Apodiformes, Aegotheliformes, Nyctibiiformes, Podargiformes, i Steatornithiformes bili grupisani zajedno sa noćnih pomrakušama u Caprimulgiformes. Međunarodni ornitološki kongres je 2021. godine redefinisao Caprimulgiformes tako da se primenjuje samo na pomrakuše, pri čemu su Nyctibius, žabouste, uljašice i Aegotheles ponovo klasifikovane u sopstvene redove.[4] Pogledajte Strisores za više informacija o sporovima oko taksonomije Caprimulgiformes. Filogenetskom analizom utvrđeno je da su pripadnici izumrle porodice Archaeotrogonidae, poznate iz eocena i oligocena Evrope, najbliži poznati srodnici pomrakuša.[5]

Caprimulgidae uredi

Tradicionalno, noćni jastrebovi su podeljeni u dve potfamilije - Caprimulginae, ili tipične pomrakuše sa 79 poznatih vrsta, i Chordeilinae, ili noćne jastrebove iz Novog sveta, sa 10 poznatih vrsta. Grupe su slične u većini aspekata, ali tipične pomrakuše imaju riktalne čekinje, duže kljunove i mekše perje. Njihovo meko perje je zagonetno obojeno da podseća na koru ili lišće, a neke vrste, neuobičajeno za ptice, sede duž grane, a ne preko nje, što pomaže da se prikriju tokom dana. Podfamilije noćnih pomrakuša imaju slične karakteristike, uključujući mala stopala, malo korisna za hodanje i duga, šiljata krila.

Uobičajena pomrakuša, Phalaenoptilus nuttallii, jedinstvena je kao ptica koja prolazi kroz neki oblik hibernacije, postaje ukočena i sa znatno sniženom telesnom temperaturom nedeljama ili mesecima, iako druge pomrakuše mogu ući u stanje utrnulosti na kraće periode.[6]

U svom pionirskom radu na hibridizaciji DNK-DNK, Sibli i Ahlkvist su otkrili da je genetska razlika između ušatih i tipičnih pomrakuša, zapravo veća od one između tipičnih noćnih jastrebova i noćnih jastrebova Novog sveta. Shodno tome, oni su ušate pomrakuše svrstali u posebnu porodicu, Eurostopodidae (9 poznatih vrsta), ali porodica još uvek nije široko prihvaćena.

Naknadni rad, kako morfološki tako i genetski, pružio je podršku za razdvajanje tipičnih i ušatih pomrakuša, a neki autoriteti su usvojili ovu preporuku Sibli-Ahlkvista, a takođe i dalekosežniju da grupišu sve sove (tradicionalno Strigiformes) zajedno u Caprimulgiformes. Donji spisak zadržava ortodoksniji raspored, ali prepoznaje ušaste pomrakuše kao posebnu grupu. Za više detalja i alternativnu šemu klasifikacije pogledajte Caprimulgiformes i Sibli-Ahlkvistovu taksonomiju.


Takođe pogledajte spisak pomvrakuša, sortiranih po uobičajenim i binomnim imenima.

Rasprostranjenost i stanište uredi

 
Madagaskarska pomrakuša je ograničena na ostrva Madagaskara i Sejšela

Pomrakuše naseljavaju sve kontinente osim Antarktika, kao i neke grupe ostrva kao što su Madagaskar, Sejšeli, Nova Kaledonija i ostrva Kariba.[9] One ne žive u izuzetno sušnim pustinjskim regionima. Pomrakuše mogu zauzeti sve nadmorske visine od nivoa mora do 4.200 m (13.800 ft), a brojne vrste su planinski specijalisti. Pomrakuše zauzimaju širok spektar staništa, od pustinja do prašuma, ali su najčešće na otvorenom sa malo vegetacije.[9] Noćni jastrebovi su ograničeni na Novi svet, a ušate pomrakuše na Aziju i Australiju.[9]

Brojne vrste preduzimaju migracije, iako tajna priroda porodice može objasniti nepotpuno razumevanje njihovih migratornih navika. Vrste koje žive na krajnjem severu, kao što su evropske pomrakuše ili obični noćni jastreb, migriraju na jug sa početkom zime. Geolokatori postavljeni na evropske pomrakuše u južnoj Engleskoj otkrili su da su prezimile na jugu Demokratske Republike Kongo.[10] Druge vrste vrše kraće migracije.[9]

Očuvanje i status uredi

Some species of nightjars are threatened with extinction. Road-kills of this species by cars are thought to be a major cause of mortality for many members of the family because of their habit of resting and roosting on roads.[11]

They also usually nest on the ground, laying one or two patterned eggs directly onto bare ground. Nightjars possibly move their eggs and chicks from the nesting site in the event of danger by carrying them in their mouths. This suggestion has been repeated many times in ornithology books, but surveys of nightjar research have found very little evidence to support this idea.[12][13]

Developing conservation strategies for some species presents a particular challenge in that scientists do not have enough data to determine whether or not a species is endangered due to the difficulty in locating, identifying, and/or categorizing their limited number (e.g. 10,000) known to exist, a good example being the Vaurie's nightjar in China's south-western Xinjiang Province (as seen only once in-hand). Surveys in the 1970s and 1990s failed to find the species.,[14] implying that the species has become extinct, endangered, or found only in a few small areas.

U istoriji i popularnoj kulturi uredi

  • Noćni jastreb kao ime je primenjivano na brojna mesta, likove i objekte tokom istorije.
  • Državni nadimak Nebraske je nekada bio „Država Bugeater“, a njeni ljudi su bili poznati kao „bugeateri“ (verovatno su dobili ime po običnom noćnom jastrebu).[15][16][17] Atletski timovi koledža Nebraska kornhaskers takođe su nakratko bili poznati kao bugeateri, pre nego što su usvojili svoje sadašnje ime, koje je usvojila i država kao celina. Poluprofesionalni fudbalski tim u Nebraski sada koristi nadimak bugeateri.
  • Pomrakuše su istaknute u stihovima pesme Eltona Džona/Bernija TopinaCome Down in Time”: „Dok je grupa noćnih košulja pevala neke pesme neuklapano”. Sting je u intervjuu o ovoj pesmi i o Eltonu Džonu rekao: „To je veoma lepa pesma. Volim tekst. Volim Bernijeve tekstove, i uh, ne znam, to je samo sjajna pesma. To jedna od onih pesama koje biste voleli da ste napisali. Eto kako su sebični tekstopisci." ... "Obožavam ovu liniju: 'skup noćnih pomrakuša, koje pevaju neusaglašeno', stvara veoma evokativne slike".[18]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Bionet škola: „Pomrakuše“, Pristupljeno 23. 4. 2013.
  2. ^ a b v Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd.
  3. ^ Kalezić, M. 2000. god. Hordati (autorizovana skripta). Biološki fakultet: Beograd.
  4. ^ „Taxonomic Updates – IOC World Bird List” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-07-29. 
  5. ^ Mayr, Gerald (2021-07-18). Lautenschlager, Stephan, ur. „An early Eocene fossil from the British London Clay elucidates the evolutionary history of the enigmatic Archaeotrogonidae (Aves, Strisores)”. Papers in Palaeontology (na jeziku: engleski). 7 (4): 2049—2064. ISSN 2056-2799. doi:10.1002/spp2.1392 . 
  6. ^ Lane JE, Brigham RM, Swanson DL (2004). „Daily torpor in free-ranging whip-poor-wills (Caprimulgus vociferus)”. Physiological and Biochemical Zoology. 77 (2): 297—304. PMID 15095249. S2CID 32140353. doi:10.1086/380210. 
  7. ^ Boyd, John (2007). Caprimulgidae: Nightjars, Nighthawks (PDF). John Boyd's website. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  8. ^ Comparison of IOC 8.1 with other world lists. IOC World Bird List. v8.1. Arhivirano iz originala 07. 02. 2018. g. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  9. ^ a b v g Cleere, N. (2017). del Hoyo, Josep; Elliott, Andrew; Sargatal, Jordi; Christie, David A.; de Juana, Eduardo, ur. „Nightjars (Caprimulgidae)” . Handbook of the Birds of the World Alive. Barcelona, Spain: Lynx Edicions. S2CID 216484216. doi:10.2173/bow.caprim2.01. Pristupljeno 1. 7. 2017. 
  10. ^ Cresswell, Brian; Edwards, Darren (2013). „Geolocators reveal wintering areas of European Nightjar (Caprimulgus europaeus)”. Bird Study. 60 (1): 77—86. doi:10.1080/00063657.2012.748714 . 
  11. ^ Jackson, H.D.; Slotow, R. (10. 7. 2015). „A review of Afrotropical nightjar mortality, mainly road kills”. Ostrich. 73 (3–4): 147—161. S2CID 87154795. doi:10.1080/00306525.2002.11446745. 
  12. ^ Jackson, H.D. (2007). „A review of the evidence for the translocation of eggs and young by nightjars (Caprimulgidae)”. Ostrich: Journal of African Ornithology. 78 (3): 561—572. S2CID 84823011. doi:10.2989/OSTRICH.2007.78.3.2.313. 
  13. ^ Jackson, H.D. (1985). „Commentary and Observations on the Alleged Transportation of Eggs and Young by Caprimulgids” (PDF). Wilson Bulletin. 97 (3): 381—385. 
  14. ^ Handbook of the Birds of the World, Volume 5, Birdlife International/Lynx Edicions, 1999
  15. ^ „The State of Nebraska - An Introduction to the Cornhuskers State from NETSTATE.COM”. www.netstate.com. Pristupljeno 18. 3. 2018. 
  16. ^ Nancy Capace, Encyclopedia of Nebraska. Somerset Publishers, Inc., Jan 1, 1999, p2-3
  17. ^ U. S. An Index to the United States of America: Historical, Geographical and Political. A Handbook of Reference Combining the "curious" in U. S. History. Boston, MA: D. Lothrop Company. 1890. str. 77. 
  18. ^ Sting – Come Down In Time (New York – October 22 1991) – YouTube

Spoljašnje veze uredi