Poprad (grad)
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Poprad (slč. Poprad, mađ. Poprád, nem. Deutschendorf) je deseti po veličini grad u Slovačkoj i drugi po važnosti grad u Prešovskog kraja.
Poprad (grad) Poprad | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Prešovski |
Okrug | Poprad |
Regija | Spiš |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2023 | 48.741[1] |
— gustina | 775,30[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 03′ 24″ S; 20° 17′ 51″ I / 49.056577° S; 20.297501° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 672 m |
Površina | 63,09[3] km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Anton Danko (SNS) |
Poštanski broj | 058 01 |
Pozivni broj | 052 |
Registarska oznaka | PP |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Poprad je poznat kao najviši veći grad u Slovačkoj (oko 670 m n. v.), smešten u blizini najpoznatijih zimskih turističkih odredišta na Tatrama.
Geografija uredi
Poprad je smešten u severnom delu države. Prestonica države, Bratislava, nalazi se 340 km jugozapadno.
Reljef: Poprad se razvio u središnjem delu Tatri. Grad je smešten u kotlini istoimene reke Poprad. Kotlina je sa severa ograđena Visokim Tatrama, sa juga Niskim Tatrama, a sa istoka Levočkim vrhima. Nadmorska visina grada je oko 670 m, pa je Poprad najviši veći grad u Slovačkoj.
Klima: Klima u Popradu je kontinentalna sa oštrijom crtom zbog znatne nadmorske visine i planinske okoline.
Vode: Kroz Poprad protiče istoimena reka Poprad. Ona deli grad na dva dela.
Istorija uredi
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod ovim imenom prvi put se spominje 1256. g. kao naselje sa Nemačkim življem. U razdoblju od 1412. g. do 1770. g. grad je bio deo Poljske. Posle toga je grad je bio u sastavu Ugarske. Tokom ovog vremena Poprad nije bio značajan grad, već samo jedan od mnogih malih gradova u okolini.
Krajem 1918. g. grad je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. Tokom Drugog svetskog rata najveći deo mesnog nemačkog stanovništva je dobrovoljno napustio grad. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.
Stanovništvo uredi
Danas Poprad ima oko 55.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika jedva raste.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 65,9%,
- ateisti - 16,8%,
- luterani - 7,3%.
- ostali.
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Luteranska crkva
-
Rimokatoička crkva
-
Hokejaška hala
-
Trg svetog Egidija
Reference uredi
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).