Портал:Antički Rim
Portal Antički Rim
Antički Rim je bila civilizacija koja je nastala od grada-države osnovanog na Apeninskom poluostrvu po tradiciji koju nam prenosi Tit Livije 753. p. n. e. do ogromnog carstva koje je okruživalo Sredozemno more. Tokom svog postojanja, rimska civilizacija je prešla put od monarhije, republike sa kombinacijom oligarhije i demokratije, do autokratskog carstva. Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Evropom i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije.
Zapadni deo carstva, uključujući Hispaniju, Galiju i Italiju, se u 5. veku raspalo posle seobe naroda u nezavisne kraljevine. Istočno rimsko carstvo, čiji je centar bio Konstantinopolj, se obično naziva Vizantijsko carstvo nakon 476, tradicionalnog datuma pada Rima i potonjeg početka ranog srednjeg veka, takođe znanog kao mračni vek.
Rimska civilizacija se često svrstava u „klasičnu antiku“, sa antičkom Grčkom, civilizacijom koja je inspirisala veliki deo kulture antičkog Rima. Antički Rim je značajno doprineo razvoju prava, ratne veštine, umetnosti, književnosti, arhitekture, tehnologije i jezika u zapadnom svetu, a njegova istorija još uvek ima uticaj na današnji svet.
Sadržaj
Bitka kod Kane se odigrala u doba Drugog punskog rata godine 216. p. n. e. između rimske vojske pod konzulima Gajem Terencijem Varonom i Lucijem Emilijem Paulom na jednoj, i kartaginske vojske pod Hanibalom na drugoj strani. U njoj je Hanibal, uprkos brojčanoj inferiornosti, a koristeći taktiku dvostrukog obuhvata, gotovo potpuno uništio rimsku vojsku i Rimljanima naneo najteži poraz u njihovoj celoj istoriji.
Bitka kod Kane se često navodi kao najblistavije dostignuće Hanibalove vojne karijere, te je stekla status jedne od najpoznatijih bitaka antike i vojne istorije uopšte. Iako se navodi kao jedan od najboljih primjera ratne vještine i ideal uništavajuće bitke kome su težili vojskovođe u sledeća dva milenijuma, u strateškom smislu nije postigla svoj cilj, odnosno dovela do kartaginske pobede u ratu. Savremeni istoričari su u poslednje vreme počeli iznositi određene sumnje u njen tradicionalni prikaz i tumačenja.
Slika meseca
Sadržaj
Biografija meseca
Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus) je bio rimski car. Rodom je iz Dalmacije (Diokleja, blizu Salone - današnjeg Solina), a porijeklom je iz seljačke porodice. Uzdigao se od običnog vojnika do vojnog zapovjednika u Meziji, zapovednika carske telesne garde i senatora pa sve do konzula. Poslije smrti Numerijana (u vreme dubokih ekonomskih, političkih i vojnih teškoća) vojnici su ga proglasili za cara 285. godine. Iduće godine imenovao je svog prijatelja Maksimijana avgust-om i savladarom predavši mu na upravu zapadni deo carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za savladara i cezara Galerija kojeg je oženio svojom kćerkom Valerijom. Istovremeno je i Maksimijan za svog savladara i cezara proglasio Konstancija I Hlora.
Time je u državi provedena tetrarhija:
- Dioklecijan je neposredno upravljao azijskim delom države, Trakijom i Egiptom;
- Galerije Balkanskim poluostrvom i Podunavljem;
- Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a
- Konstancije Galijom i Britanijom.
Da li znaš...
- ... da je najstariju sačuvanu enciklopediju na svetu napisao Plinije Stariji, u 1. veku n. e.? Ona se zvala „Istorija prirode“ i imala je preko 450 autora, a do 1536. godine izdata je 43 puta.
- ... da je tokom Rimske republike, Gaj Marije bio biran za konzula čak 7 puta?
- ... da je tokom Krize3. veka, u zapadnom delu Rimskog carstva bilo formirano Galorimsko carstvo a u istočnom Palmirsko carstvo?
Sjajni članci
Sjajni članci: Gladijator - Spartakov ustanak
Dobri članci: Zapadno rimsko carstvo
Potrebni članci
- Potrebni članci: bitka kod Regilskog jezera - decemviri - Gnej Kornelije Scipion Asina - Tit Flaminije - Lucije Kornelije Scipion Azijatik - Lucije Emilije Paul Makedonac - bitka kod Zele - Gaj Julije Vindeks - Tetrik I - rimsko povlačenje iz Britanije - Lucije Kornelije Cina - Lucije Domicije Ahenobarb
- Potrebno proširiti: Bitka kod Munde -