Postmoderna arhitektura

Postmoderna arhitektura je međunarodni stil sa najviše uticaja u arhitekturi, čiji se prvi primeri javljaju 1950-ih godina 20. veka. Uticaj postmoderne arhitekture oseća se i dan-danas, iako se zlatnim dobom njenog razvoja smatraju 1970-e i 80-e godine.

Soni Bilding od Filipa Džonsona (1978-1984)


Istorija i karakteristike uredi

Posle Drugog svetskog rata gde su se u svetu, a naročito u SAD gradili veliki administrativni objekti sa uniformisanim i zastakljenim fasadama koji su zbog svoje jednostavne montaže dobijali prednost nad ostalim vrstama gradnje sama estetika je otišla na stranu i zgrade su postajale uniformisane, sa odsustvom ličnosti i po celom svetu su postajale slične. Zbog toga je za ovu arhitekturu određen i zauživan pojam Filipa Džonsona „međunarodni stil“. Sasvim je prirodno da se protiv ovakvog trenda pokreću suprotne tendencije i paradoksalno je da je protiv ovoga bio sam Filip Džonson koji je zaslužan za modernu arhitekturu u Severnoj Americi.

 

Još više se od klasične moderne arhitekture distancirao Robert Venturi koji se u svojim projektima trudio da raščlani jednolivenu površinu zgrada i njegove se realizacije početkom 1960. tih godina smatraju osnovama postmoderne. U arhitekturi se danas ovim pojmom označavaju svi objekti koji imaju zajednički cilj otklona od klasične moderne.

Postmoderna se često osvrće ka istoriji ali sasvim na drugi način kao pseudopravci u istorizmu u 19. veku. Ponovo se u arhitekturu uvodi simetrija, stup, prozor sa lukom, dekoracija i sl. I tako nastaje postmoderna retrospektivna dok postmoderna progresivna se trudi da iskorištava savremene forme i sasvim drukčije od klasične moderne.

Postmodernost je bila široki pokret. Ona se u arhitekturi naročito ogledala u ponovnom okretanju ka „detalju, ornamentu i ugledanju na prošlost“ kao odgovor na krutu jednostavnost međunarodnog stila u okviru modernističkog pokreta. Neke od glavnih ideja postmodernizma bile su lako vidljive u arhitekturi. Preterano funkcionalistički i uprošćeni oblici i prostori modernizma su zamenjeni mnogo bogatijom estetikom: sukob oblika, oblikovanje radi oblikovanja, naglašavanje boje, novo viđenje i ugledanje na ranije stilove u arhitekturi i bogatstvo prostora.

Najvažnije arhitekte postmodernizma uredi

Literatura uredi

  • Udo Kulterman, Savremena arhitektura, Novi Sad 1971.

Spoljašnje veze uredi