Pohara Kuča jeste istorijski naziv za zločine nad plemenom Kuča koji se desio u dva navrata, prvi put u junu 1855. i drugi put u julu 1856. godine. Poharu je naredio Knjaz Danilo, a sproveo vojvoda Mirko Petrović.

Povod uredi

Kod diplomatije velikih sila knjaz Danilo je poharu objašnjavao kao nužnu reakciju na pregovore nekih plemenskih vođa u Kučima sa skadarskim pašom o pokornošću. Ovakva tvrdnja se pokazala kao neiskrena 1858. godine, kada je Knjaz Danilo prilikom pregovora sa Turcima Kuče prepustio upravo skadarskom paši.

Razlog uredi

Zvaničan razlog je najvjerovatnije netrpeljivost vlasti prema samostalnim i nepokornim plemenima kao i u pohari Bjelopavlića i Pipera. Kuči nisu htjeli dobrovoljno da plaćaju porez. Naviknuti da i po cijenu stalne borbe sa Turcima budu slobodni i ne plaćaju harač, borili su se za isto i pod vlašću Petrovića.


Prva pohara uredi

Krajem juna 1855. oko 3000 Crnogoraca, kojima je zapovijedao vojvoda Mirko Petrović zaposjelo je Kuče. U osvetničkim smaknućima zbog odbijanja da plaćaju porez odrubljivane su glave Kučima, tako je pobijeno 80 pretežno staraca i djece, očigledno nevinih, jer su plemenske vođe bile izbjegle u Skadar. Zahvaljujući pritisku diplomatije velikih sila na Knjaza Danila, vojska se povukla i pohara je prekinuta.

Druga pohara uredi

Krajem Jula 1856. uslijedila je nova pohara Kuča, sada još surovija. Prema izvijesti Marka Miljanova Popovića, tada perjanik Knjaza Danila, zaklano je 243 Kuča, dok je prema izvijesti Kuča skadarskome paši broj zaklanih iznosio „131 glava, među kojima tri žene, 10 đece u kolijevci i pet đevojaka”.[1]

Vojvoda Mirko je telegramom, i to u stihu, obavjestio knjaza Danila, svoga brata, o toku pohare:[2][3]

 
Faksimil telegrama Mirka Petrovića. Prvi dan pohare Kuča u podne

Među stradalima Marko Miljanov pominje i: polugodišnje dijete Korune Radonjine sa Kosora, dvoje djece Ružice Nikoline, jedno od dvije i po godine, drugo od tri mjeseca.[4] Osim ubijanja, crnogorska vojska razorila je i opljačkala crkvu i groblje u Kosoru. Razorili su i opljačkali medunsku crkvu i odnijeli mošti Svetog Arsenija koje su se tu čuvale.[4] Marko Miljanov piše da su u pohari zapalili i 800 kuća, opljačkali oružje i dragocjenosti, i potjerali stoku.[5][6][7]


Serdar Miloš Krivokapić i vojvoda Mirko Petrović uredi

Jedan je od svjedoka pohare Kuča bio je i Miloš Krivokapić, koji je od gnjeva drugih Crnogoraca i vojvode Mirka, spasio život jednom djetetu. Za razliku od Mirka Petrovića, imao je civilizovan odnos prema ovom brđanskom plemenu, kojeg je svojom ljudskošću približavao Cetinju, a ne od njega odbijao.[9]

Reference uredi

  1. ^ Ilija Petrović-Crnogorska pohara Kuča
  2. ^ Dušan Vuksan - „Zapisi” 1937. godina
  3. ^ Budo Simonović-Zeko Mali pp. 167.
  4. ^ a b Marko Miljanov-Sabrana Djela
  5. ^ Budo Simonović-Zeko Mali Pohare Kuča
  6. ^ Kuči nemaju pravo na zaborav-Srpske novine CG
  7. ^ Srpska RTV Srpsko stanovište-Budo Simonović
  8. ^ Svetozar Pavićević — Svjedočanstva — Srpska RTV
  9. ^ Vujačić, Marko (1969). Vojvoda Mirko Petrović. Beograd: Prosveta. str. 119.—122.