Prava goveda
Prava goveda (lat. Bos) su rod divljih i pripitomljenih goveda, a mogu se podijeliti na četiri podroda i to na: Bos, Bibos, Novibos i Poephagus, ali su njihove razlike neznatne. Rod ima pet živih vrsta, ali se taj broj može povećati na sedam ako se uračunaju i pripitomljene sorte kao vrste ili devet ako je uračunat bliski rod bizona.[1] Vjeruje se da sve savremene vrste goveda vode porijeklo od izumrlog goveda tur.
| Prava goveda | |
|---|---|
| |
| Banteng (Bos javanicus) | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Domen: | Eukaryota |
| Carstvo: | Animalia |
| Tip: | Chordata |
| Klasa: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Bovidae |
| Potporodica: | Bovinae |
| Pleme: | Bovini |
| Rod: | Bos Linnaeus, 1758. |
| Vrste | |
Građa i oblik uredi
Većina vrsta se hrani travom, dugim jezicima uvijaju hranu prema sopstvenoj želji, a sa velikim zubima prerađuju hranu prije njenog unošenja u organizam. Većina vrsta su preživari, sa želucem podijeljenim na četiri dijela koji im omogućava da vare teško varljivu hranu kojom se hrane.
Rasprostranjenost uredi
U današnje vrijemepostoji više od 1,3 milijarda pripitomljenih goveda, čineći ih jednom od najbrojnijih skupina životinja. Pripadnici ovog roda se mogu naći na područijima Afrike, Azije, istočne Evrope i sjeverne Amerike. Stanište se razlikuje od vrste do vrste, mogu obitavati u prerijama, kišnim šumama, močvarama, savanama i šumama sa umrjerenom klimom.
Ponašanje uredi
Rod pravih goveda ima raspod životne dobi od 18 do 25 godina u divljini, dok je u zatočeništvu zabilježen primjerak sa 36 godina. Razdoblje bremenitosti zavisi od vrste (od 9 do 11 mjeseci), a ženke obično okote jedno mladunče u proljeće. U rijetkim slučajevima mogu okotiti dva ili više mladunaca.
Većina vrsta se kreće u stadima čiji se broj članova kreće od deset do stotinu. U većini stada postoji jedan mužijak za sve ženke. Dominantnost je veoma bitna u stadima, jer mladunče obično naslijedi majčino mjesto u hijerarhiji stada.
Po pravilu su dnevne životinje koje se odmaraju tokom toplijeg dijela dana, a postaju aktivne u ranim jutarnjim i poslijepodnevnim časovima. U područijima gdje obitava čovjek mogu biti i noćne životinje. Neke vrste su migratorne, seleći se u potrazi za hranom i vodom.
Evolucija roda uredi
Smatra se da su današnje vrste roda pravih goveda nastale od jednog pretka, goveda tur. Ova vrsta je postojala do ranog 17. vijeka kada je lovom posljednji pripadnih ove vrste, ženka na prostoru današnje Poljske.
Sistematika i taksonomija uredi
Podrod Bos
- Tur (Bos primigenius) †
- Domaće govedo (Bos taurus)
- Zebu (Bos indicus)
- Staroegipatsko govedo (Bos aegyptiacus) †
- Bos acutifrons†
- Bos planifrons†
Podrod Bibos
- Gaur (Bos gaurus)
- Gajal (Bos frontalis)
- Banteng (Bos javanicus)
- Bos palaesondaicus †
Podrod Novibos
- Kuprej (Bos sauveli)
Podrod Poephagus
- Jak (Bos grunniens)
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Groves, C. P., 1981. Systematic relationships in the Bovini (Artiodactyla, Bovidae). Zeitschrift für Zoologische Systematik und Evolutionsforschung, 4:264-278., quoted in Don E. Wilson & DeeAnn M. Reeder (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press: "Bison". (online edition Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. септембар 2011))
