Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski

Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski je bio organ centralne vlasti u Staroj Crnoj Gori i Brdima, koji je osnovao Petar Drugi Petrović Njegoš (1830-1851), kao rezultat potrebe da se Senat tj. Kuluk reformiše i više uzdigne iznad plemenskih podela.[1] Rusija je prethodno poslala svoje opunomoćenike Ivana Vukotića i Mateju Vučićevića koji su imali zadatak da urede državne organe. Senat je prvo imao 16, a potom 14 senatora. Senatori su birani od najistaknutijih pojedinaca nevodeći računa o plemenskoj pripadnosti. Prvi predsednik Senata je bio Ivan Vukotić, a njegov zamenik je bio Mateja Vučićević. Njegoš je ovaj organ držao pod svojom kontrolom, a kada mu je bilo jasno da Vukotić nastoji da uzme svu svetovnu vlast u svoje ruke, preduzima odlučan korak i smenjuje predsednika i njegovog zamenika koji se potom vraćaju za Rusiju. Novi predsednik senata je postao rođeni Njegošev brat Pero a zamenik rođak Đorđije Petrović.

Oblasti Stare Crne Gore i Brda na karti iz 1862. godine

Senat je pre svega bio zadužen za sudsku vlast kao i za nadzor nad ostalim organima, ali se njegove odluke nisu sprovodile dok ih ne potpiše vladika. Senatori su stalno boravili na Cetinju i primali platu.

Predsjednici Senata uredi

Ukidanje uredi

1879. godine osnovan je Veliki Sud (najviša sudska instanca u Crnoj Gori). Ukinut je Senat i osnovan Državni savjet i ministarstva.

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi