Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski
Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski je bio organ centralne vlasti u Staroj Crnoj Gori i Brdima, koji je osnovao Petar Drugi Petrović Njegoš (1830-1851), kao rezultat potrebe da se Senat tj. Kuluk reformiše i više uzdigne iznad plemenskih podela.[1] Rusija je prethodno poslala svoje opunomoćenike Ivana Vukotića i Mateju Vučićevića koji su imali zadatak da urede državne organe. Senat je prvo imao 16, a potom 14 senatora. Senatori su birani od najistaknutijih pojedinaca nevodeći računa o plemenskoj pripadnosti. Prvi predsednik Senata je bio Ivan Vukotić, a njegov zamenik je bio Mateja Vučićević. Njegoš je ovaj organ držao pod svojom kontrolom, a kada mu je bilo jasno da Vukotić nastoji da uzme svu svetovnu vlast u svoje ruke, preduzima odlučan korak i smenjuje predsednika i njegovog zamenika koji se potom vraćaju za Rusiju. Novi predsednik senata je postao rođeni Njegošev brat Pero a zamenik rođak Đorđije Petrović.

Senat je pre svega bio zadužen za sudsku vlast kao i za nadzor nad ostalim organima, ali se njegove odluke nisu sprovodile dok ih ne potpiše vladika. Senatori su stalno boravili na Cetinju i primali platu.
Predsjednici Senata
uredi- Ivan Vukotić, prvi, 1832 — 1834
- Pero Tomov Petrović, 1837 — 1853
- Đorđije Petrović, 1853 — 1857
- Mirko Petrović Njegoš, 1857 — 1867
- Božo Petrović Njegoš, 1867 — 1879
Ukidanje
uredi1879. godine osnovan je Veliki Sud (najviša sudska instanca u Crnoj Gori). Ukinut je Senat i osnovan Državni savjet i ministarstva.
Vidi još
urediReference
urediLiteratura
uredi- Durković-Jakšić, Ljubomir (1957). Srbijansko-crnogorska saradnja (1830-1851). Beograd: Naučno delo.
- Ljušić, Radoš (2001). Istorija srpske državnosti. 2. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.
- Milićević, Jovan (1981). „Crna Gora 1797-1851”. Istorija srpskog naroda. knj. 5, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 159—211.
- Milović, Jevto M. (1984). Petar II Petrović Njegoš u svom vremenu. Titograd: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
- Stefanović-Karadžić, Vuk (1837). Montenegro und die Montenegriner: Ein Beitrag zur Kenntniss der europäischen Türkei und des serbischen Volkes. Stuttgart und Tübingen: Verlag der J. G. Cotta'schen Buchhandlung.
- Stefanović-Karadžić, Vuk (1969). „Crna Gora i Crnogorci: Prilog poznavanju evropske Turske i srpskog naroda”. Etnografski spisi: O Crnoj Gori. Beograd: Prosveta. str. 265—354.