Prva kragujevačka gimnazija

средња школа у Србији

Prva kragujevačka gimnazija je srednja škola u Srbiji. Osnovana je 1833. godine.

Prva kragujevačka gimnazija
Prva kragujevačka gimnazija
Tipdržavna
LokacijaDaničićeva 1
Kragujevac
DržavaSrbija
Veb-sajtZvanični veb-sajt

Istorija uredi

Hatišerifom iz 1830. godine, Srbima je dozvoljeno da sami ustanovljavaju škole, bolnice, štamparije i poštu. Iste godine, na nastojanje Vuka S. Karadžića i Dimitrija Isailovića u Beogradu počinje sa radom „verhovnu“ ili Viša škola, koju su, dve godine, pohađali i kneževi sinovi Milan i Mihailo. Kada se Dimitrije Isailović, 1833. godine sa tipografije preselio u Kragujevac, knez je naredio da i đaci krenu za nastavnikom.

Tako je Velika škola u prestonici Srbije počela sa radom u novembru 1833. godine, sa 34 studenta i jednim profesorom. Dve godine kasnije, 1835. godine, škola je zvanično nazvana Gimnazija i to je prva gimnazija u kojoj se nastava odvijala na srpskom jeziku. U to vreme imala je četiri razreda i četiri profesora, a u školskoj 1838/1839. godini dobija i peti razred. Škola je u početku bila ustrojena po „Ustavi narodni škola u Knjažestva Serbije“, odobrenom i potvrđenom od kneza Miloša Obrenovića. Bio je to prvi školski zakon u Srbiji, na osnovu koga su kasnije otvarane i Gimnazije u drugim mestima. Knez je ukazom od 1. jula 1838. godine produžio školovanje u Gimnaziji u Kragujevcu na šest godina. Burni politički događaji sa sredine 19. veka uzrokovali su da Kragujevačka Gimnazija bude ukinuta 1842. godine, ali to je potrajalo samo do 1845, kada se kragujevačka Opština obratila Ministarstvu prosvete sa molbom da se u Kragujevcu ponovo otvori Gimnazija. Državni savet tada donosi odluku da se polugimnazija iz Čačka preseli u Kragujevac. Polugimnazija je u Kragujevcu počela da radi u „gostinske konaku“ i tu ostala sve do školske 1851/1852. kada je preseljena u „praviteljstveno“ zdanje kraj stare crkve. Kako zbog povećanja broja studenata nisu svi mogli pohađati školu u ovoj zgradi, kupljena je najbliža kuća do škole, koja je pripadala crkvi. Tako je Gimnazija radila u dve školske zgrade, u jednoj viši a u drugoj niži razredi. 1868. godine dozidane su dve učionice i jedan hodnik.

Školske 1846/1847, otvoren je pri Gimnaziji četvrti razred. Sve do septembra 1861. kada je otvoren peti razred, škola je radila kao polugimnazija. Naredne godine otvoren je i šesti razred a od 1891. Gimnazija u Kragujevcu dobija i sedmi i osmi razred.

U ovom periodu razvijane su u Gimnaziji raznovrsne vanškolske aktivnosti. Narodna biblioteka počela je da radi u Gimnaziji 26. juna 1886. godine, a dobijala je knjige od Narodne biblioteke u Beogradu. Dva meseca radila je u posebnoj zgradi a potom je delila sudbinu Gimnaziji. Godine 1868. osnovano je đačko udruženje „Podmladak“, koje je, sa malim prekidima, radilo sve do Drugog svetskog rata.

U toku Srpsko-bugarskog rata 1885, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata u zgradi Prve kragujevačke gimnazije (tada Prve muške gimnazije) bila je smeštena rezervna vojna bolnica.

 
Rezervna vojna bolnica smeštena u zgradi tadašnje Prve muške gimnazije u toku Prvog svetskog rata

U noći između 3. i 4. januara 2018. je u četiri prostorije školske zgrade podmetnut požar. Požar je lokalizovan i ugašen pre nego što je uspeo da se proširi na ostale prostorije škole. U požaru su potpuno izgorele nastavnička kancelarija, kancelarija direktora i sekretarijat. U požaru je izgubljeno mnogo dokumenata koji su deo školskog nasleđa, a šteta je procenjena na 20 miliona dinara. Osumnjičeni za podmetanje požara je Nemanja Gavrilović.[1][2]

Funkcija uredi

Nastava odvija na srpskom jeziku. Osnovana je 1833. godine, kao prva u tadašnjoj Srbiji. Kada je prva generacija učenika završila gimnaziju osnovan je Licej kao viša škola, da bi gimnazijalci mogli da nastave školovanje. Kasnije se osniva visoka škola iz koje nastaje Beogradski univerzitet. Dakle, Prva kragujevačka gimnazija predstavlja klicu obrazovnog sistema u Srbiji. U ovoj školi je u toku njene duge tradicije sticao znanje veliki broj poznatih ljudi u nauci i umetnosti. Nekoliko političara, državnika i vojskovođa bili su đaci ili profesori Prve kragujevačke gimnazije.

Zgrada uredi

Od 1887. godine škola je smeštena u zgradu u kojoj se i sada nalazi. Projekat je urađen u Beču, a izgradnja je trajala od 1884. do 1888. god. Stolarija je još uvek iz tog perioda, a izgrađena je u jednoj bečkoj stolarskoj radionici. Zgrada je pod zaštitom države kao kulturno istorijski spomenik od velikog značaja

Zanimljivosti uredi

Veliki broj đaka i profesora streljan je 21. oktobra 1941. godine. Streljanje je izvršila Nemačka okupatorska vojska. Taj dan se svake godine obeležava manifestacijom Veliki školski čas u Šumaricama kod spomenika streljanim đacima. Tom događaju je posvećen veliki broj pesama, poema, proznih dela, sećanja, a najpoznatija je poema Krvava bajka čiji je autor Desanka Maksimović. 21. oktobar je Dan škole Prve kragujevačke gimnazije.

U periodu od 1833. do danas, đaci i profesori Prve kragujevačke gimnazije bile su mnoge znamenite ličnosti, koje su pisale našu istoriju. Među njima su vojvoda Radomir Putnik, pesnik i slikar Đura Jakšić, satirični pripovedač Radoje Domanović,socijalistički teoretičar i političar Svetozar Marković,profesor matematičkih nauka Sima Marković,vojvoda Živojin Mišić, pesnik Božidar Šujica i mnogi drugi.

Škola je 11. decembra 2008. odlukom Vlade Republike Srbije proglašena za školu od posebnog nacionalnog značaja.[3]

Poznati učenici uredi

Reference uredi

  1. ^ Kartalović, Brane (4. 1. 2018). „Prva kragujevačka gimnazija u plamenu”. Politika. Pristupljeno 9. 1. 2018. 
  2. ^ Nikić, Milan (6. 1. 2018). „Obnova kragujevačke gimnazije koštaće 20 miliona dinara”. Arhivirano iz originala 09. 01. 2018. g. Pristupljeno 9. 1. 2018. 
  3. ^ Gimnazija proslavila jubilej.[mrtva veza] 12. decembar 2008, pristupljeno 13. decembra 2008.

Spoljašnje veze uredi