Prvi sveslovenski kongres

Prvi sveslovenski kongres je skup svih predstavnika Slovena u Habzburškoj monarhiji. Održan je 1848. godine u Pragu, organizovao ga je František Palacki, zahtevajući jednaka prava Slovena pod austrijskom vlašću.

Prag 12. juna 1848.

Kad je u februaru 1848. izbila revolucija u Parizu, koja je srušila monarhiju i dovela do proglasa republike u Francuskoj, zaljuljala se iz temelja i trošna austrijska zgrada. Planuše ustanci na sve strane. Nemački rodoljubi sazvaše u Frankfurtu svenemački sabor, koji je imao jasno da izrazi želju za nemačkim ujedinjenjem, ali ne pod vođstvom Austrije. Kao odgovor na to došao je posle sveslovenski sastanak u Pragu, na kom je učestvovalo i nekoliko Srba. Iza tih i pored tih manifestacija počeše i ulične borbe. Uzbuni se čak i lojalni carski Beč. Meternih morade biti žrtvovan. Ali to ipak ne smiri uzavrele duhove, naročito ne tamo gde je pokret dobio ne samo karakter borbe za ustavne slobode, nego i za nacionalno oslobođenje.[1]

Nacionalni pokret Čeha bio je znatno slabiji od mađarskog i srpskog. U Pragu se sastao Sveslovenski kongres (1848), koji je okupio mnoge poznate slovenske predstavnike. Na kongresu je, juna 1848, predloženo da zajednički jezik slovenske književnosti bude staroslovenski.[2] Međutim, ova ideja nije usvojena. Sve nade Čeha i ostalih okupljenih slovenskih predstavnika pokopao je knez Alfred Vindišgrec bombardovanjem Praga i zavođenjem vojne diktature.[3]

Hej, Sloveni” je sveslovenska himna pisana i komponovana za Sveslovenski kongres u Pragu 1848. i bila je himna slovenstvu i slovenskim jezicima, pa su svi Sloveni imali svoju verziju – prepev teksta. Srpska verzija je takođe počinjala u pohvalom slovenskom jeziku i jednom Bogu: “Jezik nama gospod dade silan gromovit, niko ne sme ovo blago nama ugrabit. Hej Sloveni, jošte živi reč naših dedova...”[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Ćorović.
  2. ^ Politika Online - Pištolji Stevana Knićanina
  3. ^ Dr Radoš Ljušić, Istorija za treći razred gimnazije opšteg i društveno-jezičkog smera, Zavod za udžbenike, Beograd (2007), str. 170
  4. ^ http://www.drama.org.rs/D8_txt7.asp[mrtva veza]

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi