Prokura, kao institut, potiče iz Germanskog prava, i predstavlja punomoćje čija su sadržina i obim ovlašćenja određeni zakonom. Sama reč prokura je latinskog porekla i potiče od glagola procurare, što znači: obavljati poslove u ime drugoga; upravljati.[1] Kako bismo bliže odredili ovaj pojam, možemo reći da je prokura kao punomoćje vezana za privrednu delatnost, tj odnosi se na zastupanje privrednih društava. U skladu sa tim, prokuru uvodi i definiše Zakon o privrednim društvima.

Pojam prokure uredi

Zakon o privrednim društvima definiše prokuru kao poslovno punomoćje kojim društvo ovlašćuje jedno ili više fizičkih lica da u njegovo ime i za njegov račun zaključuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje.[2] U izuzetnim slučajevima, prokura se može izdati i samo za ogranak društva. Fizičko lice koje je primilo ova ovlašćenja, naziva se prokurista. Prokura je neprenosiva i prokurista ne može dati punomoćje za zastupanje drugom licu. Prokura se može dati bilo kom licu u privrednom društvu ili zaposlenom kod preduzetnika. Prokura se može dati i drugom licu (afirmisani specijalista za određenu oblast ugovora). Prokuru daje direktor privrednog društva, uz saglasnost organa upravljanja (ortaka u slučaju ortačkog društva, komanditora i komplementara u slučaju komanditnog društva, odnosno skupštine u slučaju DOO ili AD). Preduzetnik izdaje prokuru lično i ne može preneti ovlašćenja za izdavanje prokure na drugo lice. Ovde je reč o najširem punomoćju, te otuda zakon imperativno određuje da se davanje i prestanak ovlašćenja iz prokure registruje.[3] Prokurista se registruje u skladu sa zakonom o registraciji. Privredno društvo ima apsolutno pravo da opozove prokuru u svako doba. Prokurista takođe može otkazati prokuru u svako doba, s tim što je obavezan da narednih 30 dana, računajući od dana dostave otkaza, zaključuje pravne poslove i preduzima druge pravne radnje ako je to potrebno radi izbegavanja nastanka štete za društvo.

Vrste prokure uredi

Prokura može biti pojedinačna ili zajednička. Pojedinačna prokura se može dati jednom ili većem broju lica. Ako je data većem broju lica, svaki od prokurista nastupa samostalno, u čemu se ovakva prokura i razlikuje od zajedničke. Kada je reč o zajedničkoj prokuri, pravni poslovi koje zaključuju ili pravne radnje koje preduzimaju prokuristi, punovažni su samo uz izričitu saglasnost svih prokurista. Ova saglasnost može biti data kao prethodna ili naknadna. U zajedničkoj prokuri može biti navedeno da je za punovažnost dovoljna saglasnost tačno određenog broja prokurista.

Ovlašćenja i ograničenja uredi

Ovlašćenja prokuriste vezana su za zaključivanje ugovora i vršenje pravnih poslova i radnji u vezi sa poslovanjem privrednog društva. Posebna ograničenja definiše Zakon o privrednim društvima, i prema njemu prokurista ne može bez posebnog ovlašćenja da:

  1. zaključuje pravne poslove i preduzima pravne radnje u vezi sa sticanjem, otuđenjem ili opterećenjem nepokretnosti i udela i akcija koje društvo poseduje u drugim pravnim licima (kupovina, prodaja ili zaloga nepokretnosti i udela i akcija)
  2. preuzima menične obaveze i obaveze jemstva
  3. zaključuje ugovore o zajmu i kreditu
  4. zastupa društvo u sudskim postupcima ili pred arbitražom

Ograničenja vezana za zaključenje ugovora u ime društva uredi

Prokurista ne može bez posebnog ovlašćenja zaključivati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugog lica, niti u ime i za račun drugog lica, sa društvom koje mu je izdalo prokuru. Dakle, ne može bez posebnog ovlašćenja nastupati kao druga ugovorna strana. Ovakvu vrstu posebnog ovlašćenja izdaju organi upravljanja (ortaci, komplementari, odnosno skupština), osim ako je osnivačkim aktom, odnosno statutom drugačije određeno. Prokurista, kao i svi zastupnici društva, dužan je da prilikom potpisivanja dokumenata u ime društva, uz svoj potpis navede svoju funkciju u društvu. Ovo nije formalan uslov za validnost potpisanog dokumenta.

Van ovih zakonskih okvira, ovlašćenja prokuriste su neograničena-ne mogu se opštim aktom ograničiti ni sadržinski ni vremenski (ne može se dati prokura na određeno vreme), niti se vršenje ovlašćenja iz prokure može vezati za određene uslove.

Odgovornost prokuriste uredi

Ukoliko prekorači granice svojih ovlašćenja, prokurista odgovara za štetu koju nanese društvu. Sa druge strane, prokurista je oslobođen ove odgovornosti ako je postupao u skladu sa odlukom nadležnog organa društva, odnosno ako su njegove radnje naknadno odobrene od strane tog organa.

Vidi još uredi

  1. Punomoćje
  2. Zastupnici po zaposlenju

Reference uredi

  1. ^ Prokurator
  2. ^ Zakon o privrednim društvima (Sl. glasnik RS, br. 36/2011)
  3. ^ Mirko S. Vasiljević.2006. Kompanijsko pravo -pravo privrednih društava Srbije i EU. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu. ISBN 978-86-7630-025-9.