Prostjejov
Prosćejov, Prostijejov ili Prostjejov (češ. Prostějov, nem. Proßnitz) grad je u Češkoj Republici, u oblasti Moravske. Prerov je treći po veličini grad samoupravne jedinice Olomoucki kraj, a sedište je istoimenog upravnog okruga Prostjejov.
Prostjejov češ. Prostějov | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Češka |
Kraj | Olomoucki kraj |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 46.278 |
— gustina | 1.185,4 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 28′ 20″ S; 17° 06′ 38″ I / 49.472222° S; 17.110556° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 223 m |
Površina | 39,04 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Jan Tesar |
Veb-sajt | |
www.mestopv.cz |
Prostjejov je najveće naselje u Češkoj Republici koje nema prava statutarnog grada.
Geografija uredi
Prostjejov se nalazi u istočnom delu Češke republike. Grad je udaljen od 260 km istočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Brna, 64 km severoistočno.
Reljef uredi
Prostjejov se nalazi u središnjem delu istorijske češke zemlje Moravske. Grad se nalazi u severnom delu Srednjomoravske kotline, na približno 220 m nadmorske visine. Teren u gradu i okolini je zatalasan. Zapadno od grada izdiže se Drahansko gorje.
Klima uredi
Klima oblasti Prostjejova je umereno kontinentalna.
Vode uredi
Grad Prostjejov se nalazi na par potoka, koji se nizvodno ulivaju u reku Moravu.
Istorija uredi
Područje Prostjejova bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1141. godine kao slovensko naselje, a naselje je u 1390. dobilo gradska prava.
1919. godine Prostjejov je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.
Stanovništvo uredi
Prostjejov danas ima oko 46.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.
Galerija uredi
-
Gradska većnica
-
Crkva svetih Petra i Pavla
-
Gradsko pozorište
-
Sokolski dom