Prosćejov, Prostijejov ili Prostjejov (češ. Prostějov, nem. Proßnitz) grad je u Češkoj Republici, u oblasti Moravske. Prerov je treći po veličini grad samoupravne jedinice Olomoucki kraj, a sedište je istoimenog upravnog okruga Prostjejov.

Prostjejov
češ. Prostějov
Detalj iz starog jezgra Prostjejova
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajOlomoucki kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 46.278
 — gustina1.185,4 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 28′ 20″ S; 17° 06′ 38″ I / 49.472222° S; 17.110556° I / 49.472222; 17.110556
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina223 m
Površina39,04 km2
Prostjejov na karti Češke
Prostjejov
Prostjejov
Prostjejov na karti Češke
Ostali podaci
GradonačelnikJan Tesar
Veb-sajt
www.mestopv.cz

Prostjejov je najveće naselje u Češkoj Republici koje nema prava statutarnog grada.

Geografija uredi

Prostjejov se nalazi u istočnom delu Češke republike. Grad je udaljen od 260 km istočno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Brna, 64 km severoistočno.

Reljef uredi

Prostjejov se nalazi u središnjem delu istorijske češke zemlje Moravske. Grad se nalazi u severnom delu Srednjomoravske kotline, na približno 220 m nadmorske visine. Teren u gradu i okolini je zatalasan. Zapadno od grada izdiže se Drahansko gorje.

Klima uredi

Klima oblasti Prostjejova je umereno kontinentalna.

Vode uredi

Grad Prostjejov se nalazi na par potoka, koji se nizvodno ulivaju u reku Moravu.

Istorija uredi

Područje Prostjejova bilo je naseljeno još u doba praistorije. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1141. godine kao slovensko naselje, a naselje je u 1390. dobilo gradska prava.

1919. godine Prostjejov je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.

Stanovništvo uredi

Prostjejov danas ima oko 46.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.


Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi