Protosevast (grč. πρωτοσέβαστος) je bila visoka vizantijska titula, nastala u XI veku.

Titula protosevasta uredi

Smatra se da je titula protosevasta, prvog (proto) među sevastima, nastala u doba cara Aleksija I Komnina (1081—1118), iako se pominje i u jednom dokumentu iz vremena pre njegove vladavine[a]On je ovu titulu dodelio mužu svoje sestre, Mihajlu Taronitu, koji je, kasnije, dobio još višu titulu, panipersevasta, kao i svom mlađem bratu Hadrijanu[b]. Pored toga, titula protosevasta je, u otprilike isto vreme, dodeljena Sergiju VI i njegovom sinu, Jovanu VI vreme[1].

Tokom XII veka, ova titula je dodeljivana bliskim srodnicima samog cara, a ponekad i sinovima sevastokratora, dok je kasnije njen značaj opao i ona se u XIV veku pominje između titula velikog logoteta i pinkerna.

Napomene uredi

  1. ^ U jednom dokumentu iz 1049. godine, mletački dužd Domeniko Kontarini se naziva carskim patrikom i protosevastom.
  2. ^ Za svog starijeg brata Isaka, Aleksije je stvorio titulu sevastokratora, koja se nalazila odmah ispod carske.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Vera von Falkenhausen (2007), "The South Italian Sources," Proceedings of the British Academy, 132, 107.

Literatura uredi