Ptica grabljivica jeste životna forma ptica predatora koje love plen, najčešće sitnije kičmenjake, tokom leta. Adaptacije na grabljivi način života su jak kljun, kao i oštre i snažne kandže. Ženke su znatno veće od mužjaka.

Ptica grabljivica
Kolaž živih ptica grabljivica. Sleva na desno: buljina, kraljevski sup, sivi soko, suri orao i bradan
Kolaž živih ptica grabljivica. Sleva na desno: buljina, kraljevski sup, sivi soko, suri orao i bradan
Naučna klasifikacijaEdit this classification
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Kladus: Inopinaves
Kladus: Telluraves
Uključene grupe
Kladistički uključene, mada tradicionalno isključene iz taksona

Iako ovo nisu jedine ptice koje su mesožderi (veliki broj redova ptica hrani se isključivo ili pretežno mesom), ove ptice imaju neke zajedničke osobine po kojima se razlikuju od drugih. Tu spadaju kljunovi i kandže koji služe za hvatanje, ubijanje i komadanje plena. Kljunovi su snažni, svinuti poput kuka, a prsti završavaju dugim, srpolikim, snažnim kandžama.

Klasifikacija uredi

Po zastareloj klasifikaciji, ovo je zajednički naziv za dva podreda — dnevne ptice grabljivice i noćne ptice grabljivice.[1] Ova podela zasnivala se na nizu istih ili sličnih osobina (građa kljuna, nogu, krila i sl.) koje su bile rezultat istog načina života (konvergentna evolucija), a ne međusobne srodnosti.

Savremena sistematika, zasnovana na značajnim anatomskim obeležjima (građa kostura) danas deli ovu grupu na četiri različita reda, sokolovke (Falconiformes), jastrebovke (Accipitiformes) i lešinare Novog sveta (Cathartiformes) s jedne, i sovovke (Strigiformes) s druge strane.

Reference uredi

  1. ^ Veillot, Louis Pierre (1816). Saunders, Howard, ur. „Analyse d'une nouvelle ornithologie élémentaire”

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi