Rada Stefanović (Jagodina, 14. januar 1935) srpska je književnica. Piše poeziju i prozu za decu i odrasle. Književnošću se bavi više od 40 godina.

Rada Stefanović
Rada Stefanović
Lični podaci
Puno imeRadoslava Stefanović
Datum rođenja(1935-01-14)14. januar 1935.(89 god.)
Mesto rođenjaJagodina, Kraljevina Jugoslavija

Biografija uredi

Radoslava Rada Pavićević, udata Stefanović, rođena je u Jagodini, 14. januara 1935. godine, kao prvo dete oca Gorčina i majke Stanice Stane Pavićević. Piše poeziju i prozu za decu i odrasle. Osnovnu školu i malu maturu završila je u Svetozarevu. Bila je talentovana za muziku, a izuzetno zapažena kao atletičarka. Posle male mature 1951. godine upisuje Učiteljsku školu u Svetozarevu. Sa pisanjem pesama i kratkih priča počela je još u Osnovnoj školi. Pesme su joj objavljivane u bukvarima i čitankama. Zastupljena je u više od dvadeset pet Antologija i preko četrdeset zbornika i monografija. Njene pesme i priče su prevođene na više od deset svetskih jezika. Do sada je objavila 43 knjige. Učestvovala je na mnogim festivalima poezije, a na Zmajevim dečjim igrama, 1983. i 1984. godine, kada je bila u društvu najvećih imena pisane reči u Jugoslaviji kao što su Branko Ćopić, Mira Alečković, Desanka Maksimović i ostali. Član je Udruženja književnika Srbije 30 godina i Književnog kluba Đura Jakšić 50 godina. Živi i radi u Jagodini.[1]

Zanimljivosti uredi

Od 1980. godine počela je da sarađuje sa poznatim kompozitorima. Bilo je više pesama, a najpoznatija među njima je Jutro je koju izvodi Nada Topčagić. Njene pesme je izvodio i dečji hor Kolibri.

Izabrana bibliografija uredi

  • Žena od kamena, (1972)
  • Četa suncokreta, (1975)
  • Ulica moje duše, (1991)
  • Šarene priče, (1997)
  • Žena sa pticom u srcu, (1998)
  • Nebeski suncokret, (2006)
  • Plavi biseri, (2019)[2]

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. ^ Stefanović, Rada (2019). Plavi biser. Jagodina: Narodna biblioteka "Radislav Nikčević". str. 54. 
  2. ^ Stefanović, Rada (2009). Princeza. Jagodina: Udruženje književnika Srbije. str. 41. 
  3. ^ Stefanović, Rada (2011). Tri drugarice. Jagodina: List. str. 30.