Radomir (grad)

варошица у Бугарској

Radomir (bug. Радомир) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Radomir u okviru Perničke oblasti.

Radomir
bug. Радомир
Radomir — središte grada
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPernička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 15.232 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 33′ S; 22° 57′ I / 42.55° S; 22.95° I / 42.55; 22.95
Aps. visina766 m
Površina47.499 km2
Radomir na karti Bugarske
Radomir
Radomir
Radomir na karti Bugarske
Veb-sajt
www.radomir.bg/BG.php

Geografija uredi

Položaj: Radomir se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 40 km jugozapadno, a od oblasnog središta, Pernika grad je udaljen svega 10 km jugozapadno.

Reljef: Oblast Radomira se nalazi u središtu Radomirske kotline, na oko 770 metara nadmorske visine. Iznad grada se diže planina Golo brdo. Kraj oko grada se naziva Mraka.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Radomiru je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Radomir protiče više manjih potoka. U gradu se nalazi i vodopad.

Istorija uredi

Oblast Radomira je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Radomira je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću pet vekova.

Od 1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Srbi iz Radomira i ostalih mesta te nahije su 1878−1879. godine slali overene i potpisane peticije protiv nove bugarske države. Jula 1878. godine Srbi iz Dupnice, Samokova i Radomira overili su svoju peticiju sa 80 opštinskih pečeta. Drugom prilikom iste godine svoju zasebnu peticiju Radomirovci potvrdili su sa 250 potpisa građana i 36 opštinskih pečeta.[1]

Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Radomirski okrug se naziva "Mraka".[2]

Godine 1881. u Radomiru je bilo popisano 355 domova sa 2372 stanovnika. Dve decenije kasnija, bilo je 1894. godine u Radomirskoj opštini 3297 stanovnika.[3]

Stanovništvo uredi

Demografija

Po procenama iz 2007. godine. Radomir je imao oko 15.000 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Reference uredi

  1. ^ "Zastava", Novi Sad 1879.
  2. ^ "Otadžbina", Beograd 1881. godine
  3. ^ "Službeni vojni list", Beograd 1894.


Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi