Raketa je, po najširoj definiciji, bilo koje vozilo, projektil ili vazduhoplov koji se kreće kao posledica reakcije na izbacivanje gasa velike brzine iz raketnog motora. Izduvna struja raketnog motora se u potpunosti formira od pogonskog goriva koje se nalazi u raketi.[1] Raketni motori deluju jednostavnim izbacivanjem izduvnih gasova velikom brzinom u suprotnom smeru od smera kretanja, te prema tome mogu delovati u vakuumu svemira.

Jednonamenska raketa-nosač Proton, na putu za Međunarodnu svemirsku stanicu sa modulom Zvezda

Istorija uredi

 
Rana kineska raketa

Prve rakete na barut evoluirale su u srednjovekovnoj Kini pod dinastijom Song do 13. veka.[2] Mongoli su usvojili kinesku raketnu tehnologiju i pronalazak se proširio mongolskim invazijama na Bliski istok i Evropu sredinom 13. veka.[3] Upotreba raketa je zabeležena u opisima dejstava Song mornarice Song u jednoj vojnoj vežbi iz 1245. godine. Raketni pogon sa unutrašnjim sagorevanjem pominje se u jednoj referenci na 1264. godine, u kome se napominje da je „kopneni pacov”, vrsta vatrometa, uplašila caricu-majku Gongšeng na gozbi koju je u njenu čast priredio njen sin car Lizong.[4] Kasnije su rakete uključene u vojnu raspravu Huolongđing, poznatu i kao Priručnik za vatrenog patka, koju je sredinom 14. veka napisao kineski artiljerijski oficir Đao Ju. U ovom tekstu se pominje prva poznata višestepena raketa, „vatreni zmaj koji izlazi iz vode“ (Huo long chu shui), za koju se smatra da ju je koristila kineska mornarica.[5]

Srednjovekovne i rano-moderne rakete vojno su korišćene kao zapaljivo oružje u opsadama. Između 1270. i 1280. godine Hasan al-Ramah napisao je al-furusiyyah wa al-manasib al-harbiyya (Knjiga o vojnom konjištvu i genijalnim ratnim uređajima), koja je obuhvatala 107 recepata za barut, od kojih 22 za rakete.[6][7] U Evropi je Konrad Kajzer opisao rakete u svom vojnom spisu Belifortis oko 1405. godine.[8]

Delovi uredi

Raketa se sastoji od sledećih delova kao minimum: raketni motor, gorivna smeša, telo rakete i uređaj za stabilizaciju i vođenje rakete. Rakete sa raketnim motorima na tečno gorivo još minimalno zahtevaju i rezervoare goriva i oksidans (umesto gorivne smeše).

Korišćenje uredi

Rakete se koriste u vojne i mirnodopske svrhe.

U vojnoj nameni, raketama se nazivaju mnogi projektili sa raketnim motorom i bojnim glavama, raznih veličina i dometa, za napade na kopnene, morske i vazdušne ciljeve. Takođe, nalaze upotrebu i za signalizaciju, evakuaciju posada aviona, skraćeno poletanje aviona i drugo.

U mirnodopske svrhe, rakete se koriste za lansiranje veštačkih satelita, istraživanje svemira, protivgradnu odbranu, signalizaciju i druge svrhe.

Rad uredi

Raketa sa sobom nosi kiseonik ili drugi oksidans sa vezanim kiseonikom u posebnom rezervoaru (ako koristi raketni motor na tečno gorivo), jer je kiseonik neophodan za sagorevanje, a u svemiru ga nema. Raketa sa motorom na čvrsto gorivo obično ima oksidans već pomešan sa gorivom u jednu masu (najjednostavnija smeša je crni barut), pa joj nije poteban poseban rezervoar sa oksidansom.

Sagorevanjem goriva uz prisustvo oksidansa u komori za sagorevanje, dolazi do izlaska sagorelih gasova kroz specijalno profilisani deo mlaznika (suženo grlo). Posle prolaska kroz suženo grlo mlaznika, gde je pritisak gasova povećan, dolazi do naglog širenja mlaznika u vidu „zvona“. Naglo opada pritisak, ali raste brzina gasova, koji izlaze stvarajući koristan potisak.

Motori rakete za svemirske misije moraju biti dovoljno snažni da bi savladali silu gravitacije, i raketa mora biti višestepena da bi se postigla prva kosmička brzina.

Raketna jednačina Ciolkovskog uredi

  je najveća teorijska promena u brzini rakete bez uticaja gravitacije ili otpora vazduha. Ova promena brzine se može izračunati iz raketne jednačine Ciolkovskog:

 

gde je:

  je ukupna početna masa, uključujući gorivo u Kg
  je ukupna završna masa, u Kg
  je brzina isticanja gasova iz motora u m/s, gde je  
  je promena brzine u m/s

Raketni centri i agencije uredi

Najveći raketni centri nalaze se u SAD, Kazahstanu i Rusiji. Najpoznatije svemirske agencije na svetu su: ESA (engl. European Space Agency), NASA (engl. National Aeronautics and Space Administration) i Roskosmos, (rus. Федеральное космическое агентство России).

Reference uredi

  1. ^ Sutton, George P.; Biblarz, Oscar (2001). Rocket Propulsion Elements. John Wiley & Sons. ISBN 978-0-471-32642-7. Arhivirano iz originala 12. 1. 2014. g. Pristupljeno 28. 5. 2016. 
  2. ^ MSFC History Office. „Rockets in Ancient Times (100 B.C. to 17th Century)”. A Timeline of Rocket History. NASA. Arhivirano iz originala 2009-07-09. g. Pristupljeno 2009-06-28. 
  3. ^ "Rockets appear in Arab literature in 1258 A.D., describing Mongol invaders' use of them on February 15 to capture the city of Baghdad.". „A brief history of rocketry”. NASA Spacelink. Arhivirano iz originala 2006-08-05. g. Pristupljeno 2006-08-19. 
  4. ^ Crosby, Alfred W. (2002). Throwing Fire: Projectile Technology Through History. Cambridge: Cambridge University Press. str. 100–103. ISBN 978-0-521-79158-8. 
  5. ^ Needham, Volume 5, Part 7, 510.
  6. ^ Hassan, Ahmad Y. „Gunpowder Composition for Rockets and Cannon in Arabic Military Treatises In Thirteenth and Fourteenth Centuries”. History of Science and Technology in Islam. Arhivirano iz originala 26. 2. 2008. g. Pristupljeno 29. 3. 2008. 
  7. ^ Hassan, Ahmad Y. „Transfer Of Islamic Technology To The West, Part III: Technology Transfer in the Chemical Industries”. History of Science and Technology in Islam. Arhivirano iz originala 9. 3. 2008. g. Pristupljeno 2008-03-29. 
  8. ^ Riper, A. Bowdoin Van (2004). Rockets and missiles : the life story of a technology. Westport: Greenwood Press. str. 10. ISBN 978-0-313-32795-7. 

Literatura uredi

  • Adle, Chahryar (2003), History of Civilizations of Central Asia: Development in Contrast: from the Sixteenth to the Mid-Nineteenth Century 
  • Ágoston, Gábor (2008), Guns for the Sultan: Military Power and the Weapons Industry in the Ottoman Empire, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-60391-1 
  • Agrawal, Jai Prakash (2010), High Energy Materials: Propellants, Explosives and Pyrotechnics, Wiley-VCH 
  • Andrade, Tonio (2016), The Gunpowder Age: China, Military Innovation, and the Rise of the West in World History, Princeton University Press, ISBN 978-0-691-13597-7 .
  • Arnold, Thomas (2001), The Renaissance at War, Cassell & Co, ISBN 0-304-35270-5 
  • Benton, Captain James G. (1862). A Course of Instruction in Ordnance and Gunnery (2 izd.). West Point, New York: Thomas Publications. ISBN 1-57747-079-6. 
  • Brown, G. I. (1998), The Big Bang: A History of Explosives, Sutton Publishing, ISBN 0-7509-1878-0 .
  • Buchanan, Brenda J., ur. (2006), „Gunpowder, Explosives and the State: A Technological History”, Technology and Culture, Aldershot: Ashgate, 49 (3): 785—786, ISBN 0-7546-5259-9, S2CID 111173101, doi:10.1353/tech.0.0051 
  • Chase, Kenneth (2003), Firearms: A Global History to 1700, Cambridge University Press, ISBN 0-521-82274-2 .
  • Cocroft, Wayne (2000), Dangerous Energy: The archaeology of gunpowder and military explosives manufacture, Swindon: English Heritage, ISBN 1-85074-718-0 
  • Cowley, Robert (1993), Experience of War, Laurel .
  • Cressy, David (2013), Saltpeter: The Mother of Gunpowder, Oxford University Press 
  • Crosby, Alfred W. (2002), Throwing Fire: Projectile Technology Through History, Cambridge University Press, ISBN 0-521-79158-8 .
  • Curtis, W. S. (2014), Long Range Shooting: A Historical Perspective, WeldenOwen .
  • Earl, Brian (1978), Cornish Explosives, Cornwall: The Trevithick Society, ISBN 0-904040-13-5 .
  • Easton, S. C. (1952), Roger Bacon and His Search for a Universal Science: A Reconsideration of the Life and Work of Roger Bacon in the Light of His Own Stated Purposes, Basil Blackwell 
  • Ebrey, Patricia B. (1999), The Cambridge Illustrated History of China, Cambridge University Press, ISBN 0-521-43519-6 
  • Grant, R.G. (2011), Battle at Sea: 3,000 Years of Naval Warfare, DK Publishing .
  • Hadden, R. Lee. 2005. "Confederate Boys and Peter Monkeys." Armchair General. January 2005. Adapted from a talk given to the Geological Society of America on March 25, 2004.
  • Harding, Richard (1999), Seapower and Naval Warfare, 1650-1830, UCL Press Limited 
  • al-Hassan, Ahmad Y. (2001), „Potassium Nitrate in Arabic and Latin Sources”, History of Science and Technology in Islam, Pristupljeno 23. 7. 2007 .
  • Hobson, John M. (2004), The Eastern Origins of Western Civilisation, Cambridge University Press .
  • Johnson, Norman Gardner. „explosive”. Encyclopædia Britannica. Chicago: Encyclopædia Britannica Online. 
  • Kelly, Jack (2004), Gunpowder: Alchemy, Bombards, & Pyrotechnics: The History of the Explosive that Changed the World, Basic Books, ISBN 0-465-03718-6 .
  • Khan, Iqtidar Alam (1996), „Coming of Gunpowder to the Islamic World and North India: Spotlight on the Role of the Mongols”, Journal of Asian History, 30: 41—5 .
  • Khan, Iqtidar Alam (2004), Gunpowder and Firearms: Warfare in Medieval India, Oxford University Press 
  • Khan, Iqtidar Alam (2008), Historical Dictionary of Medieval India, The Scarecrow Press, Inc., ISBN 978-0-8108-5503-8 
  • Kinard, Jeff (2007), Artillery An Illustrated History of its Impact 
  • Konstam, Angus (2002), Renaissance War Galley 1470-1590, Osprey Publisher Ltd. .
  • Liang, Jieming (2006), Chinese Siege Warfare: Mechanical Artillery & Siege Weapons of Antiquity, Singapore, Republic of Singapore: Leong Kit Meng, ISBN 981-05-5380-3 
  • Lidin, Olaf G. (2002), Tanegashima – The Arrival of Europe in Japan, Nordic Inst of Asian Studies, ISBN 8791114128 
  • Lorge, Peter (2005), Warfare in China to 1600, Routledge 
  • Lorge, Peter A. (2008), The Asian Military Revolution: from Gunpowder to the Bomb, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-60954-8 
  • Lu, Gwei-Djen (1988), „The Oldest Representation of a Bombard”, Technology and Culture, 29 (3): 594—605, JSTOR 3105275, S2CID 112733319, doi:10.2307/3105275 
  • McLachlan, Sean (2010), Medieval Handgonnes 
  • McNeill, William Hardy (1992), The Rise of the West: A History of the Human Community, University of Chicago Press .
  • Morillo, Stephen (2008), War in World History: Society, Technology, and War from Ancient Times to the Present, Volume 1, To 1500, McGraw-Hill, ISBN 978-0-07-052584-9 
  • Needham, Joseph (1980), Science & Civilisation in China, 5 pt. 4, Cambridge University Press, ISBN 0-521-08573-X 
  • Needham, Joseph (1986), Science & Civilisation in China, V:7: The Gunpowder Epic, Cambridge University Press, ISBN 0-521-30358-3 .
  • Nicolle, David (1990), The Mongol Warlords: Ghengis Khan, Kublai Khan, Hulegu, Tamerlane 
  • Nolan, Cathal J. (2006), The Age of Wars of Religion, 1000–1650: an Encyclopedia of Global Warfare and Civilization, Vol 1, A-K, 1, Westport & London: Greenwood Press, ISBN 0-313-33733-0 
  • Norris, John (2003), Early Gunpowder Artillery: 1300–1600, Marlborough: The Crowood Press .
  • Partington, J. R. (1960), A History of Greek Fire and Gunpowder, Cambridge, UK: W. Heffer & Sons .
  • Partington, J. R. (1999), A History of Greek Fire and Gunpowder, Baltimore: Johns Hopkins University Press, ISBN 0-8018-5954-9 
  • Patrick, John Merton (1961), Artillery and warfare during the thirteenth and fourteenth centuries, Utah State University Press .
  • Pauly, Roger (2004), Firearms: The Life Story of a Technology, Greenwood Publishing Group .
  • Perrin, Noel (1979), Giving up the Gun, Japan's reversion to the Sword, 1543–1879 , Boston: David R. Godine, ISBN 0-87923-773-2 
  • Petzal, David E. (2014), The Total Gun Manual (Canadian edition), WeldonOwen .
  • Phillips, Henry Prataps (2016), The History and Chronology of Gunpowder and Gunpowder Weapons (c.1000 to 1850), Notion Press 
  • Purton, Peter (2010), A History of the Late Medieval Siege, 1200–1500, Boydell Press, ISBN 978-1-84383-449-6 
  • Robins, Benjamin (1742), New Principles of Gunnery 
  • Rose, Susan (2002), Medieval Naval Warfare 1000-1500, Routledge 
  • Roy, Kaushik (2015), Warfare in Pre-British India, Routledge 
  • Schmidtchen, Volker (1977a), "Riesengeschütze des 15. Jahrhunderts. Technische Höchstleistungen ihrer Zeit", . Technikgeschichte (2): 153—173. volume=44.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) (153–157)
  • Schmidtchen, Volker (1977b), "Riesengeschütze des 15. Jahrhunderts. Technische Höchstleistungen ihrer Zeit", . Technikgeschichte (3): 213—237. volume=44.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) (226–228)
  • Tran, Nhung Tuyet (2006), Viêt Nam Borderless Histories, University of Wisconsin Press .
  • Turnbull, Stephen (2003), Fighting Ships Far East (2: Japan and Korea Ad 612-1639, Osprey Publishing, ISBN 1-84176-478-7 
  • Urbanski, Tadeusz (1967), Chemistry and Technology of Explosives, III, New York: Pergamon Press .
  • Villalon, L. J. Andrew (2008), The Hundred Years War (part II): Different Vistas, Brill Academic Pub, ISBN 978-90-04-16821-3 
  • Wagner, John A. (2006), The Encyclopedia of the Hundred Years War, Westport & London: Greenwood Press, ISBN 0-313-32736-X 
  • Watson, Peter (2006), Ideas: A History of Thought and Invention, from Fire to Freud, Harper Perennial (2006), ISBN 0-06-093564-2 
  • Willbanks, James H. (2004), Machine guns: an illustrated history of their impact, ABC-CLIO, Inc. 

Spoljašnje veze uredi

Upravljačke agencije

Informativne stranice