Ranavalona III (Amparibe, 22. novembar 1861Alžir, 23. maj 1917) bila je poslednja suverena kraljica Madagaskara. Vladala je od 30. jula 1883. do 28. februara 1897. godine i borila se protiv kolonizacije od strane Francuske. Kao mlada izabrana je među nekoliko kvalifikovanih žena za kraljicu i naslednicu Ranavalone II, nakon njene smrti. Kao i prethodna kraljica, Ranavalona III ušla je u politički brak sa članom Hoba dinastije, političarom Rainiarivonijem, koji je bio premijer Madagaskara,i u velikoj meri nadgledao svakodnevno upravljanje kraljevstvom i upravljao svojim poslovima. Ranavalona je pokušavala da odbrani kolonizaciju jačanjem trgovinskih i diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Državama i sa Velikom Britanijom tokom svoje vladavine. Francuski napadi na priobalne luke i na glavni grad Antananarivo na kraju su doveli do osvajanja kraljevske palate 1895. godine, okončavajući suverenitet i političku autonomiju vekovnog kraljevstva.[3]

Ranavalona III
Lični podaci
Puno imeRanavalo Manjaka Razafi
Datum rođenja(1861-11-22)22. novembar 1861.
Mesto rođenjaAmparibe,  Madagaskar
Datum smrti23. maj 1917.(1917-05-23) (55 god.)
Mesto smrtiAlžir,  Alžir
Grob1917;1938 Groblje Seng Eugen[1][2]
Porodica
SupružnikRatrimo
Rainiarivoni
RoditeljiAndriantsimianatra
princeza Raketaka
DinastijaHova
Kraljica Madagaskara
Period30. jul 188328. februar 1897
PrethodnikRanavalona II

Potpis

Rane godine uredi

Ranavalona III bila je ćerka od Andriantsimianatra, a njena majka bila je princeza Raketaka, rođena 22. novembra 1861. godine u selu Amparibeu.[4][5][6][7]
Kada je bila dovoljno stara da pohađa školu, počela je da ide u privatnu školu u okviru Londonskog misionarskog društva.[5]

Opisana je kao radno i znatiželjno dete sa snažnom ljubavlju prema proučavanju Biblije, učenju i čitanju, a bila je izuzetno ljubazna prema nastavnicima.[7] Dalje obrazovanje nastavila je u Kongregacionoj školi, srednjoj školi za devojke. Krštena je kao protestantkinja u Ambohimangi 5. aprila 1874. godine.[5] Njeni nastavnici su je opisivali kao jednu od najboljih učenika generacije.[7]

Udala se za plemića Ratrima koji je preminuo nekoliko godina kasnije, 8. maja 1883. godine u 22 godini života.[8][9][10]

Postoje izveštaji da je premijer Madagaskara Rainiarivoni otrovao njenog muža iz političkih razloga. Ranavalona je sklopila brak sa Rainiarivonijem iz političkih razloga.[9]

Vladavina uredi

Ranavalona III proglašena je kraljicom nakon smrti njene prethodnice, Ravalone II, 13. jula 1883. godine i preselila se u kraljevsku palatu u Antananarivu.[11][12] Krunisanje je održano 22. novembra 1883. godine na njen 22. rođendan, kada joj je dodeljena titula Njeno visočanstvo Ranavalona III, po božijoj milosti i volji naroda, kraljica Madagaskara i zaštitnica zakona nacije.[13] Krunisana je u beloj svilenoj haljini sa crvenim vezom i zlatnim ukrasima.[14]

Kao i njene dve prethodnice, Ranavalona je zaključila politički brak, sa premijerom Rainilaiarivonijem. Uloga mlade kraljice bila je u velikoj meri ceremonijalna pošto je gotovo sve važne političke odluke i dalje donosio mnogo stariji i iskusniji premijer. Ranavalona je često bila pozvana da govori javnosti u ime Rainiairivonija.[15]
Tokom njene vladavine, njena tetka Ramisindrazana bila je savetnica i imala značajan uticaj na sud. Starija sestra Rasendranoro čiji je sin Rakatokomena i kći Razafinandriamantira živeli su sa svojom majkom i bili njeni bliski saradnici.[14] Uživala je u pletenju i imala veliku ljubav prema kvalitetnoj odeći, a jedina je u Madagaskaru smela da uvozi odeću iz Pariza.[14][7]

Izgnanstvo uredi

Nova kolonijska Vlada Francuske odlučuje da preseli sedište u grad Alžir. U početku je kraljici Ranavaloni III dozvoljeno da ostane, ali je ipak na sudu odlučeno da Francuzi proteraju kraljicu na ostrvo Reinion, 27. februara 1897. godine.[16] Njen suprug preminuo je iste godine, a ona je ubrzo preseljena u vilu u Alžir zajedno sa nekoliko članova svoje porodice. Kraljici i njenoj porodici obezbeđen je ugodan život, uključujući povremena putovanja u Pariz, ali joj nikada nije dozvoljeno da se vrati na Madagaskar.[17]

Smrt uredi

Preminula je od embolije u svojoj vili u gradu Alžiru, 23 maja 1917. godine u 55 godini života. Sahranjena je u Alžiru, ali su nakon 21 godine njeni posthumni ostaci prebačeni na Madagaskar, gde je sahranjena u kraljevskoj grobnici Ambohimanga.[18][19]

Odlikovanja uredi

Nacionalna odlikovanja uredi

  •   Vrhovni orden reda kraljevstva (30. 7. 1883).[20]
  •   Orden Radama II (30. 7. 1883).[20]
  •   Orden za zasluge (30. 7. 1883).[20]
  •   Orden za vojne zasluge (30. 07. 1883).[20]
  •   Vrhovni orden kraljevstva (30. 07. 1883).[20]
  •   Orden Ravalone (1896).[20]

Strane počasti uredi

  •   Veliki krst reda Legije časti (18. 1. 1887).[21]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Randrianja 2001, str. 100–110.
  2. ^ Andrianjafitrimo 2007, str. 187.
  3. ^ Roland, Fage & Sanderson 1985, p. 530.
  4. ^ Le Dictionnaire universel des créatrices Written by Collectif, Antoinette Fouque, Mireille Calle-Gruber, Béatrice Didier
  5. ^ a b v Trotter Matthews 1904, p. 243.
  6. ^ Titcomb 1896, pp. 530–542.
  7. ^ a b v g Stuart Robson 1896, pp. 103–104.
  8. ^ „Genealogy”. Arhivirano iz originala 03. 08. 2017. g. Pristupljeno 01. 09. 2018. 
  9. ^ a b Ministère de la marine et des colonies 1884, p. 117.
  10. ^ Carpenter, Frank G. (23. 1. 1908). „Madagascar's Ex-Queen”. Ur.: Pattengill, Henry. Moderator-Topics. 28. Lansing, MI. str. 370—372. 
  11. ^ „Madagascar (Kingdom)”. Arhivirano iz originala 29. 1. 2011. g. Pristupljeno 30. 4. 2006. 
  12. ^ Nativel 2005, p. 112.
  13. ^ Stratton 1964, p. 142.
  14. ^ a b v „The Queen of Madagascar”. Scientific American Supplement (1037). New York: Munn & Co. Publishers. 16. 11. 1895. str. 16568. 
  15. ^ Cousins 1895, p. 73.
  16. ^ Priestley 1967, p. 305.
  17. ^ Barrier 1996, p. 260.
  18. ^ Barrier 1996, p. 358.
  19. ^ Barrier 1996, pp. 273–274.
  20. ^ a b v g d đ „orders”. www.royalark.net. Pristupljeno 23. 5. 2018. 
  21. ^ „madagascar2”. www.royalark.net. Pristupljeno 23. 5. 2018. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi