Ratni brod

Ratni brod je brod koji je sagrađen i namenjen prvenstveno za rat, odnosno za djelovanje u oružanim sukobima.

Ratni brodovi su obično sagrađeni sasvim drugačije od civilnih, tzv. trgovačkih brodova.^[1] Osim što su naoružani (najčešće s topovima i mitraljezima), ratni brodovi su u stanju naneti veću štetu, te su brži i imaju bolje manevarske sposobnosti od trgovačkih brodova. Za razliku od njih obično nose oružje, municiju i druge zalihe za svoju posadu (umjesto običnog tereta). Ratni brodovi obično pripadaju ratnim mornaricama, iako u prošlosti nije bio redak slučaj da pripadaju privatnim osobama ili tvrtkama.

U doba rata često zna nestati razlike između ratnog i trgovačkog broda. U ratu se trgovački brodovi znaju često koristiti kao pomoćni ratni brodovi, kao što su u Prvom svetskom ratu bili Kju-brodovi, odnosno pomoćne krstarice u Drugom svetskom ratu. Sve do 17. veka bila je uobičajena praksa da se trgovački brodovi rekviriraju za potrebe rata, tako da su znali činiti više od polovine sastava nečije ratne mornarice. Do 19. veka, kada su pirati uglavnom nestali s važnijih mora, bilo je uobičajeno za veće trgovačke brodove da budu naoružani.

Ratni brodovi su, s druge strane, nekada služili za snabdijevanje, odnosno za prevoz trupa.

Kratka istorija ratnih brodova uredi

Prvi ratni brodovi - sagrađeni u svrhu pomorskog ratovanja - nastali su na Mediteranu. Najčešće su to bile galije, dugački brodovi s pogonom na vesla, koji su kao glavno oružje imali kljun kojim bi se pokušavali zariti u neprijateljski brod. Ipak je najpopularnije sredstvo pomorskog ratovanja bio abordaž.

Ratne galije su ratni jedrenjaci počeli istiskivati s mora tek sa razvojem brodske artiljerije, koja je postala glavno oružje na moru. Dugi redovi vesala su postali nepraktični u tim uslovima, te se promijenila taktika i dizajn brodova. U tom periodu, poznatom kao Doba jedrenjaka, morima je zavladao linijski brod kao najveći i najbolje naoružan od svih plovila. Fregate i korvete su bile manje i brže, ali su uglavnom služile za izviđanje i prepade.

Izum parnog stroja je polako promijenio pomorsku taktiku, jer su brodovi postali brži i pokretljiviji. Eksplozivna zrna su, pak, dovela do stavljanja oklopa na brodove, odnosno prvih oklopnjača sredinom XIX veka. Izum pomorskih mina je doveo do stvaranja minopolagača i minolovaca. Izum torpeda je doveo do stvaranja novih klasa brodova - torpiljarki, koje će poslije evoluirati u manje, ali brže torpedne čamce - te razarača, lakog broda čija je svrha ispočetka bila borba protiv torpiljarki.

Početkom XX veka morima su vladali bojni brodovi i oklopni krstaši, te nešto slabije oklopljene krstarice čija je svrha bila borba protiv neprijateljske trgovačke mornarice odnosno tzv. krstarički rat. Bojni brodovi su vrhunac svoje evolucije dobili kao drednoti, nazvani po britanskom brodu HMS Drednot. Oklopne krstaše su zamijenili nešto brži, ali slabije oklopljeni bojni krstaši.

Pojava podmornice je u Prvom svjetskom ratu dovela do povratka fregata i korveta, čiji je zadatak sada bio protivpodmornička borba i zaštita trgovačkih konvoja.

Između dva rata se pojavljuje i nosač aviona, koji će se u Drugom svjetskom ratu pokazati kao najefikasniji i najmoćniji od svih ratnih brodova.

Iza rata je uvođenje projektila kao oružja dovelo do stvaranja novih klasa kao raketnih krstarica, raketnih razarača, raketnih topovnjača i raketnih čamaca. Pojavili su se i nosači helikoptera, a već prije su postojali specijalizovani desantni brodovi.

Većina današnjih mornarica, pogotovo u manjim zemljama od ratnih brodova posjeduje uglavnom patrolne čamce.

Galerija uredi

Brzi napadni brod čileanske mornarice
Raketni čamac Osa I klase 1983.
INS Sunajna pomorski patrolni brod
Magdeburg, nemačka korveta klase Braunšvejg (2008)
Nemački fregata Sačsen (2006)
Britanski razarač HMS Daring u poseti Gibraltaru 2016
USS Port Rojal krstarica u septembru 2003
Ruski bojni krstaš Kirov 1983

Reference uredi

^ „United Nations Convention on the Law of the Sea. Part II, Subsection C”. United Nations. Pristupljeno 28. 6. 2015. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

Literatura uredi

Anon. (1904b), „The British Admiralty ...”, Scientific American, 91 (2), ISSN 0036-8733
Bacon, R.H.S. (1901), „Some notes on naval strategy”, Ur.: Leyland, J., The Naval Annual 1901, str. 233—52, OCLC 496786828
Dahl, E.J. (2001), „Naval innovation: From coal to oil” (PDF), Joint Force Quarterly (Winter 2000–01): 50—6, Arhivirano (PDF) iz originala 22. 10. 2016. g., Pristupljeno 28. 11. 2016 CS1 održavanje: Format datuma (veza)
Lyon, D. (2005) [1996], The First Destroyers, Mercury, ISBN 1-84560-010-X
Siegel, J. (2002), Endgame: Britain, Russia, and the Final Struggle for Central Asia, I.B. Tauris, ISBN 1-85043-371-2
Breyer, Siegfried (1973). Battleships and Battlecruisers of the World, 1905–1970. London: Macdonald and Jane's. ISBN 978-0-356-04191-9.
Brown, D. K. (2003). Warrior to Dreadnought: Warship Development 1860–1905. Book Sales. ISBN 978-1-84067-529-0.
Cuniberti, Vittorio (1903). „An Ideal Battleship for the British Fleet”. All The World's Fighting Ships. London: F.T. Jane.
Evans, David C.; Peattie, Mark R (1997). Kaigun: Strategy, Tactics and Technology in the Imperial Japanese Navy, 1887–1941. Annapolis: Naval Institute Press. ISBN 978-0-87021-192-8.
Fairbanks, Charles (1991). „The Origins of the Dreadnought Revolution”. International History Review. 13 (2): 246—272. doi:10.1080/07075332.1991.9640580.
Forczyk, Robert (2009). Russian Battleship vs Japanese Battleship, Yellow Sea 1904–05. London: Osprey. ISBN 978-1-84603-330-8.
Friedman, Norman (1978). Battleship Design and Development 1905–1945. Conway Maritime Press. ISBN 978-0-85177-135-9.
Friedman, Norman (1985). US Battleships: An Illustrated Design History. Annapolis: Naval Institute Press. ISBN 978-0-87021-715-9.
Gardiner, Robert, ur. (1992). The Eclipse of the Big Gun. London: Conways. ISBN 978-0-85177-607-1.
Gardiner, Robert; Lambert, Andrew, ur. (2001). Steam, Steel and Shellfire: The Steam Warship 1815–1905. Conway's History of the Ship. Book Sales. ISBN 978-0-7858-1413-9.
Gray, Randal (1985). Gardiner, Robert, ur. Conway's All the World's Fighting Ships, 1906–1921. Naval Institute Press. ISBN 978-0-87021-907-8.
Gibbons, Tony (1983). The Complete Encyclopedia of Battleships and Battlecruisers: A Technical Directory of all the World's Capital Ships from 1860 to the Present Day. London: Salamander Books. ISBN 978-0-517-37810-6.
Greger, René (1993). Schlachtschiffe der Welt (na jeziku: nemački). Stuttgart: Motorbuch Verlag. ISBN 978-3-613-01459-6.
Gröner, Erich (1990). German Warships 1815–1945. Volume One: Major Surface Vessels. Annapolis: Naval Institute Press. ISBN 978-0-87021-790-6.
Herwig, Holger (1980). "Luxury" Fleet: The Imperial German Navy 1888–1918. Amherst: Humanity Books. ISBN 978-1-57392-286-9.
Ireland, Bernard; Grove, Eric (1997). Jane's War At Sea 1897–1997 . London: Harper Collins. ISBN 978-0-00-472065-4.
Jentschura, Hansgeorg; Jung, Dieter; Mickel, Peter (1977). Warships of the Imperial Japanese Navy, 1869–1945. London: Arms & Armor Press. ISBN 978-0-85368-151-9.
Keegan, John (1999). The First World War. London: Pimlico. ISBN 978-0-7126-6645-9.
Kennedy, Paul M. (1983). The Rise and Fall of British Naval Mastery. London: Macmillan. ISBN 978-0-333-35094-2.
Kennedy, Ludovic (1991). Pursuit: The Sinking of the Bismarck. London: Fontana. ISBN 978-0-00-634014-0.
Lambert, Nicholas A. (1999). Sir John Fisher's Naval Revolution. University of South Carolina. ISBN 978-1-57003-277-6.
Mackay, Ruddock F. (1973). Fisher of Kilverstone. Oxford: Clarendon Press. ISBN 978-0-19-822409-9.
Marder, Arthur J. (1964). The Anatomy of British Sea Power: A History of British Naval Policy in the Pre-Dreadnought Era, 1880–1905. Frank Cass & Co.
Massie, Robert (2004). Dreadnought: Britain, Germany, and the Coming of the Great War. London: Pimlico. ISBN 978-1-84413-528-8.
Massie, Robert (2005). Castles of Steel: Britain, Germany, and the Winning of the Great War at Sea. London: Pimlico. ISBN 978-1-84413-411-3.
Parkes, Oscar (1990) [1957]. British Battleships. Annapolis: Naval Institute Press (reprint of Seeley Service & Co. edition). ISBN 978-1-55750-075-5.
Phillips, Russell (2013). A Fleet in Being: Austro-Hungarian Warships of WW1 (Paperback). Shilka Publishing. ISBN 978-0-9927648-0-7.
„Sea Fighter Nevada Ready For Her Test”. The New York Times. 26. 10. 1915. str. 12. Pristupljeno 9. 10. 2018. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
Sondhaus, Lawrence (2001). Naval Warfare 1815–1914. London: Routledge. ISBN 978-0-415-21478-0.
Sumida, Jon Tetsuro (oktobar 1995). „Sir John Fisher and the Dreadnought: The Sources of Naval Mythology”. The Journal of Military History. Society for Military History. 59 (4): 619—637. JSTOR 2944495. doi:10.2307/2944495. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
Archibald, E. H. H. (1984). The Fighting Ship in the Royal Navy 1897–1984. Blandford. ISBN 978-0-7137-1348-0.
Brooks, John (2005). Dreadnought Gunnery at the Battle of Jutland: The Question of Fire Control. Routledge. ISBN 978-0-7146-5702-8.
Brown, D. K. (2003) [1999]. The Grand Fleet: Warship Design and Development 1906–1922. Caxton Editions. ISBN 978-1-84067-531-3.
Corbett, Sir Julian (1994). Maritime Operations In The Russo-Japanese War 1904–1905. Naval Institute Press. ISBN 978-1-55750-129-5. Originally Classified and in two volumes.
Gardiner, Robert, ur. (1980). Conway's All the World's Fighting Ships, 1922–1946. London: Conway Maritime Press. ISBN 978-0-85177-146-5.
Johnston, Ian; Buxton, Ian (2013). The Battleship Builders – Constructing and Arming British Capital Ships. Annapolis: Naval Institute Press. ISBN 978-1-59114-027-6.
Sumida, Jon Tetsuro (januar 1990). „British Naval Administration and Policy in the Age of Fisher”. The Journal of Military History. Society for Military History. 54 (1): 1—26. JSTOR 1985838. doi:10.2307/1985838. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

Spoljašnje veze uredi

[UNCLOSW-1] „United Nations Convention on the Law of the Sea. Part II, Subsection C”. United Nations. Pristupljeno 28. 6. 2015. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

[1]