Računarska animacija

Računarska animacija je umetnost stvaranja pokretnih slika uz pomoć računara. Računarska animacija je potpolje računarske grafike i animacije. Najčešće se stvara u 3D grafici, ali i 2D grafici. Veoma često se poistovećuje sa računarski stvorenim slikama (CGI), naročito kada se koristi u filmovima.

Piramida od 35 sfera.
Primer animacije

Da bi se stvorila iluzija kretanja, slika se prikazuje na monitoru koje se velikom brzinom zamenjuje sledećom sličnom slikom koja je blago izmenjena. Ova tehnika je sasvim identična onoj koja se koristi na televiziji i filmovima.

3D računarska animacija je naslednik ove umetnosti. Animirana figura je napravljena, a ona se sadrži od nekoliko delova koje je animator napravio.[1] Onda se tim delovima dodeljuju putanje koje će pratiti, i tako stvarajući kretanje. Završni čin je da ta napravljena figura dobije izgled je uz pomoć renderiranja.

Primer uredi

 
Računarska animacija

Slika ima boju pozadine crnu. Potom je koza nacrtana na desnoj strani ekrana. Sledeća slika je blago promenjena jer je koza pomerena levo. Ovaj proces se ponavlja, svaki put pomičući kozu levo. Ako se taj proces ponavlja dovoljno brzo koza će odavati utisak da se glatko kreće prema levoj strani.

Objašnjenje uredi

Da bi prevarili oko i mozak da vidi glatko pomeranje objekata u slikama, one bi trebalo da se menjaju 12 puta u sekundi ili brže. Vrednosti preko 70 slika u sekundi nemaju praktično efekta jer ljudsko oko ne može primetiti razliku kod većih vrednosti. Kod vrednosti ispod 12 slika u sekundi većina ljudi može opaziti trzanje što ne doprinosi glatkom kretanju. Crtani filmovi obično koriste 15 slika u sekundi. Standardni filmovi na televiziji i kinima koriste oko 24 slike u sekundi za stvaranje iluzije kretanja. Kod računarskih igara brzina zavisi od grafičke kartice, a prihvatljive brzine se kreću od 30 slika u sekundi pa na više. Računari i video kamere su omogućili bolji rad sa filmovima odnosno pokretnim slikama, dok su jake grafičke kartice potpomogle bolje real-time prikazivanje slika u računarskim igrama.

Istorija uredi

Ranu digitalnu kompjutersku animaciju razvile su u Belove telefonske laboratorija tokom 1960-ih doprinosima Edvarda E. Zajaca, Franka V. Sindena, Keneta K. Novlton ai A. Majkla Nola.[2] Druga digitalna animacija je takođe praktikovana u Nacionalnoj laboratoriji Lorens Livermor.[3]

Godine 1967, Čarls Ksuri i Jejms Šafer su kreirali kompjutersku animaciju pod nazivom „Kolibri”.[4] Godine 1968. napravljena je kompjuterska animacija pod nazivom „Kiti” sa BESM-4 Nikolaja Konstantinova, koja prikazuje mačku koja se kreće okolo.[5] Godine 1971. stvorena je kompjuterska animacija pod nazivom „Metapodaci“ koja prikazuje različite oblike.[6]

Rani korak u istoriji kompjuterske animacije bio je nastavak filma Zapadni svet iz 1973. godine, naučno-fantastičnog filma o društvu u kojem roboti žive i rade među ljudima.[7] Nastavak, Svet budućnosti (1976), koristio je 3D slike žičanog okvira, koje su predstavljale kompjuterski animirane ruke i lice koje su kreirali diplomci Univerziteta Juta Edvin Ketmul i Fred Park.[8] Ova slika se prvobitno pojavila u njihovom studentskom filmu Kompjuterska animirana ruka, koji su završili 1972. godine.[9][10]

O razvoju CGI tehnologija se izveštava svake godine na SIGGRAPH,[11] godišnjoj konferenciji o kompjuterskoj grafici i interaktivnim tehnikama kojoj svake godine prisustvuje hiljade kompjuterskih profesionalaca.[12] Programeri kompjuterskih igara i 3D video kartica nastoje da postignu isti vizuelni kvalitet na personalnim računarima u realnom vremenu kao što je to moguće za CGI filmove i animacije. Sa brzim napretkom kvaliteta renderovanja u realnom vremenu, umetnici su počeli da koriste mašine za igre za prikazivanje neinteraktivnih filmova, što je dovelo do umetničke forme Mašinima.

Film i televizija uredi

„Proleće“, 3D animirani kratki film napravljen korišćenjem Blendera

CGI kratki filmovi se proizvode kao nezavisna animacija od 1976. godine.[13] Rani primeri igranih filmova koji uključuju CGI animaciju uključuju filmove sa živom radnjom Zvezdane staze II: Kanov gnev i Tron (oba iz 1982),[14] i japanski anime film Golgo 13: The Professional (1983).[15] VeggieTales je prva američka potpuno 3D kompjuterska animirana serija koja se prodaje direktno (napravljena 1993); njen uspeh je inspirisao druge animirane serije, kao što su ReBoot (1994) i Transformers: Beast Wars (1996) da prihvate potpuno kompjuterski generisan stil.

Prva kompjuterska animirana televizijska serija u celosti bila je ReBoot,[16] koja je debitovala u septembru 1994; serija je pratila avanture likova koji su živeli unutar računara.[17] Prvi dugometražni kompjuterski animirani film je Priča o igračkama (1995), koji su snimili Dizni i Piksar:[18][19][20] nakon avanture usredsređene na antropomorfne igračke i njihove vlasnike, ovaj revolucionarni film je takođe bio prvi od mnogih potpuno kompjuterski animiranih filmova.[19]

Popularnost kompjuterske animacije (naročito u oblasti specijalnih efekata) je naglo porasla tokom moderne ere američke animacije.[21] Filmovi kao što su Avatar (2009) i Knjiga o džungli (2016) koriste CGI za većinu trajanja filma, ali i dalje uključuju ljudske glumce u mešavinu.[22] Kompjuterska animacija u ovoj eri je postigla fotorealizam, do te mere da se kompjuterski animirani filmovi kao što je Kralj lavova (2019) mogu reklamirati kao da su igrani uživo.[23][24]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Sito 2013, str. 232.
  2. ^ Masson 1999, str. 390–394.
  3. ^ Sito 2013, str. 69–75.
  4. ^ „Charles Csuri, Fragmentation Animations, 1967 - 1970: Hummingbird (1967)”. YouTube. 
  5. ^ „"Kitten" 1968 computer animation”. YouTube. 
  6. ^ „Metadata 1971”. YouTube. 
  7. ^ Masson 1999, str. 404.
  8. ^ Masson 1999, str. 282–288.
  9. ^ Sito 2013, str. 64.
  10. ^ Means 2011.
  11. ^ Sito 2013, str. 97–98.
  12. ^ Sito 2013, str. 95–97.
  13. ^ Masson 1999, str. 58.
  14. ^ „The Making of Tron”. Video Games Player. sv. 1 br. 1. Carnegie Publications. septembar 1982. str. 50—5. 
  15. ^ Beck, Jerry (2005). The Animated Movie Guide . Chicago Review Press. str. 216. ISBN 1569762228. 
  16. ^ Sito 2013, str. 188.
  17. ^ Masson 1999, str. 430.
  18. ^ Masson 1999, str. 432.
  19. ^ a b Masson 1999, str. 302.
  20. ^ "Our Story", Pixar, 1986-2013. Retrieved on 2013-02-15. „The Pixar Timeline, 1979 to Present.”. Pixar. Arhivirano iz originala 2015-09-05. g. 
  21. ^ Masson 1999, str. 52.
  22. ^ Thompson, Anne (2010-01-01). „How James Cameron's Innovative New 3D Tech Created Avatar”. Popular Mechanics (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-04-24. 
  23. ^ Fleming, Mike Jr. (13. 10. 2016). „Disney's Live-Action 'Lion King' Taps Jeff Nathanson As Writer”. Deadline Hollywood. Arhivirano iz originala 15. 10. 2016. g. Pristupljeno 9. 7. 2019. 
  24. ^ Rottenberg, Josh (19. 7. 2019). „'The Lion King': Is it animated or live-action? It's complicated”. Los Angeles Times. Pristupljeno 13. 12. 2021. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi