Raški upravni okrug

управни округ Републике Србије

Raški upravni okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije. Obuhvata dva grada i tri opštine. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 296.532 stanovnika[1] Sedište je u gradu Kraljevu.

Raški upravni okrug
Položaj
Država Srbija
RegionŠumadija i zapadna Srbija
Istorijske oblastijužna Šumadija, Gruža, Ibar, istočni Pešter, zapadni Stari Kolašin
Admin. centarKraljevo
Površina3.918 km2
Stanovništvo2022.[1]
 — broj st.296.532
 — gustina st.75,68 st./km2
Pozivni broj+381 (0)36, (0)20
Opštine i gradovi5
Vrnjačka Banja
Grad Kraljevo
Grad Novi Pazar
Raška
Tutin
Broj naselja359
(9 gradskih i 350 seoskih)
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

U okolini Kraljeva nalazi se „mati svih crkava“ - manastir Žiča. Ovaj duhovni centar srpske srednjovekovne države izgrađen je oko 1220. godine kada je manastir Žiča postao središte novoosnovane srpske arhiepiskopije.

Manastir Studenica sagrađen je krajem XII veka, kao zadužbina Stefana Nemanje, koji ga je bogato opremio ikonama i knjigama. Kada se on zamonašio i otišao u Hilandar, brigu oko manastira preuzeo je njegov stariji sin Stefan, kasnije nazvan Prvovenčani.

Nedaleko od Novog Pazara, nalazi se manastir Sopoćani, nastao kao zadužbina kralja Stefana Uroša I, sina kralja Stefana Prvovenčanog. Sopoćani su građeni oko 1260. godine. Osnovna i najveća vrednost Sopoćana su freske, po kojima se ovaj manastir ubraja u najbolje primerke evropskog srednjovekovnog slikarstva.

Administrativna podela uredi

Raški upravni okrug obuhvata dva grada i tri opštine.

Naziv Grb Broj stanovnika (2011) Broj stanovnika (2022)[1]
Grad Kraljevo   125.488 111.491
Grad Novi Pazar   100.410 107.859
Opština Vrnjačka Banja   27.527 25.181
Opština Raška   24.678 21.659
Opština Tutin   31.155 33.474

Demografija uredi

 
Teritorijalna podela Raškog upravnog okruga

Prema poslednjem zvaničnom popisu stanovništva iz 2022, Raški okrug ima 296.532 stanovnika. 54,58% stanovništva živi u urbanim sredinama.

Etnički sastav prema popisu iz 2022.[1]
Srbi
  
161.033 54,31%
Bošnjaci
  
115.640 39,00%
Muslimani
  
2.249 0,76%
Romi
  
1.982 0,67%
Goranci
  
357 0,12%
Crnogorci
  
310 0,10%
Jugosloveni
  
279 0,09%
Albanci
  
252 0,08%
Rusi
  
195 0,07%
Makedonci
  
177 0,06%
Hrvati
  
152 0,05%
Mađari
  
51 0,02%
Bugari
  
49 0,02%
Ostali
  
469 0,16%
Regionalno
  
105 0,04%
Neizjašnjeni
  
1.827 0,62%
Nepoznato
  
11.405 3,85%

Najveća naselja uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023. 
  2. ^ „Starost i pol, podaci po naseljima — Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 5. 2023. Pristupljeno 05. 02. 2024. 

Spoljašnje veze uredi