Regija

вишезначна одредница на Википедији

Regija, može i region,[1] u geografskom je smislu teritorijalna celina sa vlastitom geografskom strukturom koja je uokvirena u prostoru i vremenu i time se razlikuje od ostalih celina. Naziv potiče od latinske reči regio, što znači „kraj“, „predeo“, „područje“ ili „pokrajina“.

Podela uredi

Regije se mogu uslovno podeliti na:

  • Fizionomske regije (tj. homogena, ima svoj karakterističan izgled i fizionomiju, zahvaljujući homogenosti prirodne sredine i društvenih procesa),
  • Funkcionalne regije (bitno obeležje daju elementi organizacije prostora, tj. posledice rada čoveka),
    • Nodalna regija (čini je zaokružena teritorijalna celina sa vlastitim centrom oko kog gravitira njegova okolina; latinski nodus — „čvor“).

Proučavanje regija uredi

Proučavanjem opisivanjem regija bavi se regionalna geografija. Njen zadatak je da neku regionalnu celinu izdvoji, ograniči, opiše i utvrdi uzročno-posledične veze između prirodnih i društvenih činilaca koji su uticali na njeno obrazovanje. Tom prilikom regionalna geografija služi se metodama proučavanja, poput analize, sinteze, kartografskog i terenskog rada.

Hijerarhija i struktura regija uredi

Narodni nazivi za prostor su, po hijerarhiji od najmanjeg ka najvećem — kraj, predeo i oblast. U srpskoj geografskoj terminologiji usvojeni su i međunarodni opšteprihvaćeni nazivi za regije — mikroregija, subregija, mezoregija i makroregija. Svaka regija se sastoji iz dva osnovna činioca — regiona i rejona. Region je prostorno individualisana prirodna celina gde se ističu geomorfološki, klimatski, hidrološki i pedološki činioci, dok je rejon prostor sa istaknutim socio-ekonomskim i antropološkim karakteristikama (stanovništvo, privreda i naselja). Regija je dakle, integrisani region i rejon, tj. kompleksni heterogeni prostor sveobuhvatnog geografskog sadržaja.

Granice regija uredi

Pri izdvajanju regija neophodno je utvrđivanje njihovih granica., kako radi međusobnog razgraničavanja tako i radi preciznijeg određivanja geografskih sadržaja. Najbolje je kada su granice prirodne, ali često su i granice država neprirodne i neetničke. Za izdvajanje susednih regija, dovoljna je i manja, a pogotovo izrazitija razlika u njihovom geografskom inventaru. Npr. Banat i Bačku graniči Tisa, ali uz svu sličnost ove dve Vojvođanske regije pokazuju velike razlike. Granica regije je često šira, neprecizna zona prožimanja. Ipak da bi se geografski sadržaj prostora ili regije i njegovi kvantiteti odredili, neophodno je odrediti granicu u vidu linije. Bez iste se ne bi znala površine regije, broj ljudi i naselja, fond oranica i šuma, pripadnost fabrika ili dužina saobraćajnica. Granice su neophodne, ali često sporne. Granice Panonske oblasti prema Planinsko-dolinsko-kotlinskoj oblasti je određena izohipsom od 800 m, jer se severna strana Dinarskog razvođa stepeničasto spušta ka niziji, čija je apsolutna visina veća neko u Jadranskoj niziji. Granica Jadranske oblasti prema Planinsko-dolinsko-kotlinskoj makroregiji je uslovno određena izohipsom od 500 m, s obzirom na nultu tačku nivoa mora i okolnost da je 500 m visina nekih nižih planina. Neodređene, neprecizne i nedefinisane granice regija, promene njihovih naziva i okvira, otežavaju ili onemogućavaju uporedne prikaze regija i analizu podataka o njima. To je otežano čak i za priznate (tradicionalne, prirodne, privredne, etničke i istorijske) geografske celine

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „R”. Rečnik srpskog jezika. Novi Sad: Matica srpska. 2011. str. 1126. „regija ž lat. kraj, predeo, područje, oblast, okrug; region, -ona m lat. regija. 

Literatura uredi

  • Mastilo, Natalija (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultete, Beograd